Apollo vs. Artemis

Povratak na Mjesec: Sve što treba znati o NASA-inoj misiji

Foto: NASA
Povratak na Mjesec: Sve što treba znati o NASA-inoj misiji
31.03.2026.
u 21:35
NASA-ine misije Apollo na Mjesec teško je nadmašiti, čak i nakon toliko vremena. Dok se četvero astronauta priprema za lansiranje na prvo putovanje čovječanstva prema Mjesecu nakon više od pola stoljeća, usporedbe između programa Apollo i NASA-inog novog programa Artemis neizbježne su.
Pogledaj originalni članak

Prvi ljudi koji su posjetili Mjesec kružili su oko njega u misiji Apollo 8. Posada Artemis II igrat će na sigurno i obići Mjesec u tzv. “out-and-back” putanji (slingshot), piše AP, prenosi N1.

Još jedna ključna razlika: Artemis više odražava današnje društvo, s jednom ženom, osobom druge boje kože i Kanađaninom među astronautima.

Iako se Artemis nadovezuje na Apollo i odaje mu počast, „nema šanse da budemo ista takva misija ili da se tome uopće nadamo“, rekla je NASA-ina astronautkinja Christina Koch, članica posade Artemis II.

Evo pregleda Apolla i Artemisa, blizanke Apolla u grčkoj mitologiji, dok NASA cilja prve dane travnja za lansiranje.

Put prema Mjesecu

NASA-i je trebalo samo osam godina da od prvog američkog astronauta u svemiru dođe do spuštanja Neila Armstronga i Buzza Aldrina na Mjesec u misiji Apollo 11 1969., čime je ispunjen cilj predsjednika Johna Kennedyja do kraja desetljeća.

„Program Apollo me i dalje apsolutno oduševljava“, rekao je astronaut Artemis II Jeremy Hansen iz Kanadske svemirske agencije, prenosi N1.

Artemis napreduje znatno sporije, nakon desetljeća neodlučnosti i kolebanja između Mjeseca i Marsa kao sljedeće velike destinacije. NASA-ina nova raketa za Mjesec, Space Launch System (SLS), poletjela je samo jednom — u testnom letu bez posade prije više od tri godine.

Zbog takvog sporog pristupa, novi NASA-in administrator Jared Isaacman u veljači je preuredio program Artemis. U želji da oponaša Apollo, dodao je još jednu misiju između nadolazeće Artemis II i slijetanja na Mjesec, koje je sada pomaknuto na Artemis IV 2028.

Tijekom sljedeće godine, u izmijenjenoj misiji Artemis III, astronauti će ostati bliže Zemlji, slično kao u misiji Apollo 9 1969. Umjesto pokušaja slijetanja na Mjesec, uvježbavat će spajanje kapsule Orion u Zemljinoj orbiti s jednim ili oba lunarna landera koje razvijaju SpaceX Elona Muska i Blue Origin Jeffa Bezosa. Obje kompanije ubrzavaju razvoj u utrci tko će prvi biti spreman.

Politička suparništva

Tijekom programa Apollo, Sovjeti su bili glavni američki suparnici, ali su njihove rakete često eksplodirale pri lansiranju pa su na kraju odustali. Danas je konkurencija Kina.

Kina je već spustila robotske letjelice na daleku stranu Mjeseca — jedina država kojoj je to uspjelo — i ubrzano radi na tome da pošalje astronaute blizu južnog pola do 2030.

NASA cilja isto područje, gdje se u zasjenjenim kraterima vjerojatno nalaze velike količine leda koji bi mogao osigurati pitku vodu i gorivo za rakete. Kao i njegov prethodnik Bill Nelson, Isaacman želi pobijediti Kinu u ovoj novoj svemirskoj utrci.

Rakete

Apolloove rakete Saturn V bile su visoke 110 metara i imale su pet motora u prvom stupnju. Artemisova raketa SLS visoka je 98 metara, ali ima veću potisnu silu pri polijetanju zahvaljujući četirima glavnim motorima i dvama dodatnim boosterima.

Gotovo sve Saturn V rakete lansirane su s lansirne rampe 39-A u Kennedyjevom svemirskom centru, koju sada koristi SpaceX. NASA će za SLS koristiti susjednu rampu 39-B. Dok je Saturn V dvaput letio prije nego što je prevozio astronaute, SLS je do sada letio samo jednom.

Problemi s curenjem vodika odgodili su prvo lansiranje SLS-a 2022., a slični problemi pojavili su se i tijekom testiranja u veljači, dodatno odgađajući Artemis II. Pojavili su se i problemi s helijem. NASA sada cilja lansiranje u travnju.

Kontrolni centar za lansiranje ostao je na istom mjestu. Tijekom lansiranja Apollo 11 u prostoriji je bila samo jedna žena. Danas njome upravlja žena — direktorica lansiranja Artemis misija, Charlie Blackwell-Thompson.

Prve lunarne posade

Apollo 8 i dalje se smatra jednom od najhrabrijih svemirskih misija. Frank Borman, Jim Lovell i Bill Anders postali su prvi ljudi koji su 1968. krenuli prema Mjesecu. Zapovjednik Borman inzistirao je na što manjem broju orbita zbog rizika, pa su se odlučili za 10 krugova.

NASA je odlučila da Artemis neće orbitirati Mjesec pri prvom letu s posadom, smatrajući to preopasnim. Glavni cilj je testirati sustave za održavanje života u kapsuli Orion.

Jedna velika sličnost između Apollo 8 i Artemis II su turbulentna vremena u kojima se odvijaju. „Ako možemo barem malo pridonijeti nadi za čovječanstvo“, rekao je pilot Artemis II Victor Glover, „to je ogromna stvar.“

Podsjetnik na Apollo 13

Astronauti Artemis II prvo će orbitirati Zemlju jedan dan kako bi provjerili sustave prije puta prema Mjesecu. Put će trajati tri do četiri dana, a letjelica će se udaljiti oko 8.000 kilometara iza Mjeseca — više nego Apollo 13.

Kao i Apollo 13, Artemis II koristit će gravitaciju Zemlje i Mjeseca za tzv. “free-return” putanju u obliku osmice, koja zahtijeva minimalno gorivo i omogućuje siguran povratak.

Astronauti će se, kao i u Apollu, vratiti padobranima u Tihi ocean.

Svemirska odijela

U programu Apollo astronauti su nosili ista bijela, glomazna odijela za lansiranje, povratak i hodanje po Mjesecu zbog ograničenog prostora.

Orion kapsule za Artemis su veće i mogu primiti četiri astronauta te dodatna odijela. NASA je razvila nova odijela za boravak u kapsuli, dok će privatne kompanije izrađivati odijela za hodanje po Mjesecu.

Zapovjednik Reid Wiseman i posada nosit će narančasta odijela prilagođena tijelu za lansiranje i povratak. U njima mogu preživjeti do šest dana, uz mogućnost pijenja kroz slamku i korištenje posebnih sustava za nuždu.

Tvrtka Axiom Space razvija bijela odijela za hodanje po Mjesecu za buduće Artemis misije.

Dugoročni ciljevi

Apollo je bio usmjeren na pobjedu nad Sovjetima i postavljanje američke zastave na Mjesec. Astronauti su sletjeli šest puta između 1969. i 1972., a najduži boravak trajao je 75 sati.

U programu Artemis planira se dulji boravak — gotovo tjedan dana na Mjesecu.

Plan je složeniji nego kod Apolla: astronauti će do Mjeseca letjeti Orionom, zatim se prebaciti u Starship (SpaceX) ili Blue Moon (Blue Origin), spustiti se na površinu, a potom se vratiti u orbitu i ponovno spojiti s Orionom za povratak na Zemlju.

NASA cilja dugoročno življenje na Mjesecu, kao pripremu za odlazak na Mars. Prošlog tjedna predstavljen je plan baze na Mjesecu s habitatima, roverima, dronovima i energetskim sustavima. NASA planira uložiti 20 milijardi dolara u sljedećih sedam godina.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.