Po mnogočemu je 2020. bila nezapamćena godina. Prvo je počelo pandemijom, a završilo razornim potresom od kojeg se ni danas nisu oporavili gradovi Petrinja, Glina, Sisak u RH, ali i jedan grad u BiH koji se ne spominje previše, ali je pretrpio značajnu štetu, piše Večernji list BiH.
Više od 600 kuća je oštećeno. Radi se o Bosanskoj Kostajnici.
Ogromna šteta
- Potres snage 6,4 (prema nekim izvorima 6,2) stupnja po Richteru dogodio se u 12.20 dana 29. prosinca 2020. na dubini od 10 km s epicentrom 3 km jugozapadno od Petrinje u Hrvatskoj, a prethodila su mu tri nešto slabija dan prije. Od 28. prosinca 2020. godine do 26. prosinca 2022. godine zabilježena su 1704 jača ili slabija potresa te čak više od 16.000 potresa magnituda manjih od 2. U navedenom razdoblju, prema opisnoj klasifikaciji, u epicentralnom području kod Petrinje dogodio se jedan razoran, 10 jakih, 24 prilično jaka, 95 umjerenih i 1349 slabih potresa. Maksimalni intenzitet osjećaja onog najjačeg podrhtavanja, koje se dogodilo 29. 12., procijenjen je na od 7 (jako štetno) do 9 (razorno) stupnjeva na europskoj makroseizmičkoj ljestvici. Potres se osjetio u Hrvatskoj, kao i u dijelovima Slovenije, Austrije, BiH, Srbije, Mađarske, Slovačke i Italije te u nekim dijelovima Crne Gore, Njemačke i Češke - navode iz općine Bosanska Kostajnica koju u RS-u pišu bez prefiksa "bosanska", a u Federaciji ga dodaju. Upravo je ta općina najviše stradala u BiH, dvije osobe su ozlijeđene, šteta je bila vidljiva na svakom koraku. Značajne štete pričinjene su na kućama i stambenim zgradama, objektu područne osnovne škole u Petrinji, srednjoj školi, crkvi Svete Trojice i parohijskom domu, Medžlisu Islamske zajednice, na Vijećnici... Velika materijalna šteta pričinjena je i na infrastrukturi i gospodarskim objektima. Radio Kostajnica navodi i da je u proceduri kategorizacije pregledano 2858 objekata, a kategorizirano je 937, i to: 13 objekata kategorije VI, 32 objekta kategorije V, 63 objekta kategorije IV, 122 objekta kategorije III, 212 objekata kategorije II i 495 objekata kategorije I. Ukupna šteta procijenjena je na 9,606.704,96 KM. Općina Kostajnica do sada je objavila dva javna poziva za sanaciju štete od potresa na temelju kojih je isplatila 1,552.291 KM za 489 osoba. U suradnji sa švicarskim Caritasom izgrađeno je sedam stambenih objekata za osobe čije su kuće uništene u potresu, a početkom studenoga ove godine kuće su i useljene. Ukupno je za saniranje štete utrošeno 2,345.000 KM.
30 godina bez crkve
Pokušali smo doznati i što je s malobrojnim Hrvatima i ima li uopće još živućih. Obratili smo se za pomoć vlč. Marijanu Stojanoviću, svećeniku koji se ranije brinuo za župu Kostajnicu. - Imao sam godišnje misu dok sam bio župnik, nekad na livadi, a nekad u privatnoj kući - podsjetio je nekadašnji župnik. Tamošnja župa datira još iz 1334. godine, a crkva je sagrađena 1927. U II. svjetskom ratu je spaljena pa obnovljena 1976., međutim, agresori su je zapalili i srušili 1992. godine. Vlč. Marko Vidović, župnik u Prijedoru koji odlično poznaje stanje na tim prostorima, kratko nam je kazao da su stari pomrli, a kuće prodane, što jasno oslikava situaciju. Nažalost. Ako je i postojala nada da bi se neki htjeli vratiti, obnoviti staro i srušeno, nakon potresa 2020. ona je izgubljena. •