Župna crkva sv. Ante

Posvećena obnovljena crkva na Petrićevcu

23.10.2018.
u 09:30
Pogledaj originalni članak

Župa i samostan na Petrićevcu kod Banje Luke zabilježili su još jedan važan datum u svojoj više stoljeća dugoj povijesti. Pred velikim brojem vjernika i uzvanika, jučer, 22. listopada 2018. godine posvećena je novosagrađena župna i samostanska crkve sv. Ante Padovanskog, a obred posvete predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica.

Značaj događaj

Bio je to veoma značaj događaj j za cijeli puk koji živi ili je živio na prostoru Banjolučke biskupije, a koji je jako emotivno doživio obnovu svoje crkve. Obnova crkve započela je 7. svibnja 2003. godine, za pohoda pape Ivana Pavla II. Podsjetimo, tada su očišćene ruševine i ostaci bivše crkve te se polako krenulo s izgradnjom nove crkve, najprije kripte. Sljedeći značajan datum zbio se 21. lipnja 2008. godine, donatorskim ručkom, kada se krenulo s ozbiljnim podizanjem nove crkve, prema projektu ing. arh., akademika Ivana Štrausa iz Sarajeva, rođenog Banjolučanina, koji, nažalost, nije dočekao ovo posvećenje crkve jer je preminuo prije dva mjeseca u svojoj 90. godini.

U svojoj propovijedi banjolučki biskup Komarica istaknuo je važnost ove crkve za katolički puk u njegovoj župi, ujedno pozivajući svoje vjernike rasute svuda po svijetu, da ne gube nadu, ne odustanu od svoga i vrate se u svoj kraj. Posebnu zahvalu svim nazočnim i onima koji su na bilo kakav način doprinijeli izgradnji ove crkve, iskazao je gvardijan i župnik samostana Petrićevac fra Dujo Ljevar.

Zaslužni za izgradnju

Posveti crkve na Petričevcu nazočili su i predstavnici Pravoslavne crkve i Islamske zajednice te hrvatski političari predvođeni predsjednikom HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora dr. Draganom Čovićem, jednog od najzaslužnijih ljudi za njezinu izgradnju.

Osim predsjednika Čovića, svečanoj posveti župne crkve na Buni nazočili su dužnosnici HDZ-a BiH i HNS-a sa svih razina vlasti, među kojima su bili Marinko Čavara, Božo Ljubić, Mijo Krešić, Marijo Karamatić, Ivan Del Vechio i Davor Čordaš.

Ovi dužnosnici aktivno su sudjelovali u projektu izgradnje katoličke crkve na Petrićevcu jer su samo u proteklih nekoliko godina osigurali značajna sredstva. Sredstva je u kontinuitetu osiguravalo i Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske, na čelu s ministrom Davorom Čorašem, koji je jučer bio najponosniji.

- Danas Petričevac izgleda fenomenalno, upravo onako kako su ga ljudi koji su sudjelovali u njegovoj izgradnji, prije petneast godina i zamišljali. Lijepo je bilo vidjeti obnovljenu crkvu, sve te ljude koji su došli u velikom broju. Bili su veseli jer ne vesele se Banjolučani nigdje kao kod svoje kuće. Ovo sve što smo vidjeli i doživjeli danas je jedan lijep povod da uputimo poziv i poruku ljudima koji su nisu zaboravili svoj kraj da imaju negdje doći - vidno raspoložen nam je kazao ministar Čordaš. I on je iskoristio prigodu i još jednom pozvao Hrvate ovoga kraja da ne gube nadu, da budu hrabri i da se vrate u ovaj kraj.

- Dolazak ovdje nije stvar samo politike, nego i gospodarstva. Jer da se ne varamo, ključ povratka i opstanka Hrvata na ovom području je da ljudi imaju gdje i od čega živjeti - smatra Čordaš.

Burna prošlost župe

Podsjetimo kako je župa Petrićevac u određenom smislu nasljednica stare župe Motike iz XVII. i XVIII. st. Kao godina osnutka sadašnje župe na lokalitetu Dudić uzima se 1875. Na tome je mjestu godinu prije izgrađen franjevački samostan, kanonski utemeljen 1885., pa će Petrićevac postati jako vjersko sjedište u Bosanskoj krajini. Ova župa jedinstvena je u Banjolučkoj biskupiji: dala je čak dva kardinala i jednoga biskupa. Tu su se rodili pokojni papinski diplomat Guido kard. Del Mestri, vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić i banjolučki biskup, mons. Franjo Komarica.

Samostan na Petrićevcu posjeduje knjižnicu s oko 20.000 knjiga, ne računajući periodiku. Najviše je knjiga iz raznih područja teologije, povijesti crkvene i svjetovne te književnosti - svjetske i južnoslavenskih naroda. Od raritetnih rukopisa posebice su vrijedna dva primjerka Kur’ana: jedan iz g. 1458., na arapskom jeziku, a drugi iz 17. stoljeća, također na arapskom, sa interlinearnim prijevodom na turski.

Velika petrićevačka župa, na čijem su području u samo jednom desetljeću (1973. – 1983.) nastale još tri župe, Marija Zvijezda, Budžak i Motike, izgonom vjernika 1995. spala je na nekoliko stotina, uglavnom starijih vjernika. Točnije, ima ih svega oko 320, i njihov broj se iz godine u godinu smanjuje jer se malo tko vratio u svoje predratno prebivalište, a stariji sve više umiru. Župu tvore sljedeća naselja: Petrićevac, dio Budžaka, Novakovići, Paprikovac, Rakovac, Rosulje, Šargovac i Vujnovići.•

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.