Umjesto da olakšaju i ubrzaju, mostarski izbori očito će otežati, a možda i usporiti nastavak razgovora Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) o reformi izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Što se čeka
Unatoč tenzijama koje su donijele izborne malverzacije u Mostaru, razgovori na razini stranačkih čelništva vrlo vjerojatno bit će nastavljeni, i to u najskorije vrijeme.
Kako se neslužbeno doznaje, predstavnici Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država uskoro će potaknuti nastavak razgovora o reformi Izbornog zakona kako bi se ovo pitanje riješilo u 2021. godini, koja nije izborna i kao takva je idealna za konačno reguliranje jednog od najosjetljivijih pitanja u zemlji. Realno je očekivati da međunarodni dužnosnici obave razgovore sa stranačkim čelnicima pojedinačno, a da se potom organizira i serija zajedničkih susreta na kojima bi se tragalo za rješenjem koje je prihvatljivo za ove dvije stranke, a onda i druge bez čije potpore je nemoguće izglasati izmjene Izbornog zakona u državnom Parlamentu. Rješenjem ovog pitanja otvorio bi se put i za deblokadu brojnih drugih procesa važnih za Federaciju, pa i državu BiH.
Okvir za pregovore odavno je uspostavljen i definiran, i to uz svjedoke iz međunarodne zajednice. Mostarski sporazumi omogućili su održavanje lokalnih izbora u gradu na Neretvi, ali istodobno i najavili pregovore i sporazum o reformi izbornog zakonodavstva. Od 17. lipnja prošle godine, kada je potpisan sporazum, upriličeno je nekoliko susreta čelnika HDZ-a i SDA, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, ali bez konkretnih rezultata.
Čekalo se da prođu lokalni izbori, uključujući i one u Mostaru, pa da se pregovori obnove i počne s konkretnim prijedlozima.
U Mostaru su Čović i Izetbegović potpisali politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, gdje su se stranke obvezale početi s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakoga građanina na cijelom teritoriju BiH. Dosada na provedbi ovoga nije ništa urađeno i vjerojatno ne bi bilo mjesta optimizmu i nadi da će ovaj sporazum proći išta bolje od brojnih drugih da njegovu potpisivanju nisu svjedočili ključni predstavnici međunarodne zajednice.
U prilog učinkovitijim pregovorima od dosadašnjih idu i neke druge okolnosti, a prije svih iskazano jače zanimanje Europske unije i SAD-a za BiH.
Važnost izmjena
Čak i prije američkih predsjedničkih izbora i promjene na čelu administracije u Washingtonu, moglo se vidjeti da jača američko zanimanje za BiH. Europska unija također iskazuje veće zanimanje za stanje u BiH, što potvrđuje i nova rezolucija Europskog parlamenta koja je u najavi. Osim toga, posebni predstavnik EU-a i voditelj izaslanstva EU-a u BiH veleposlanik Johann Sattler pokazao je spremnost na angažman u postizanju rješenja. Pozitivno bi na domaće pregovarače mogla djelovati i najavljena promjena na čelu Ureda visokog predstavnika jer bi unijelo svježinu i dinamiku u međunarodnu politiku u BiH. Dogovor, ipak, ovisi prvenstveno o ponašanju domaćih političkih aktera, od kojih nekima reforma izbornog zakonodavstva nije ni blizu prioriteta. Naprotiv, jasno je da mnogima u Sarajevu odgovara nastavak primjene neustavnog Izbornog zakona. •