Unatoč iznimnim prirodnim potencijalima za razvoj poljoprivredne proizvodnje, dugogodišnji izostanak strateškog pristupa ovoj tematici rezultira je značajnim deficitom u vanjskoj trgovini, a novi podaci Vanjskotrgovinske komore dodatno potvrđuju trend o kojemu se mnogo govori. BiH jednostavno gubit utrku kada je riječ o izvozu poljoprivrednih proizvoda, budući da je količinski i vrijednosno uvoz značajno veći. No, zabrinjava činjenica da uvoz i dalje raste većom stopom od izvoza, a na primjeru voća i povrća u 11 mjeseci ove godine bilježimo značajan pad izvoza ovih kultura.
Tako smo za 11 mjeseci 2025. godine u svijet izvezli voća i povrća u vrijednosti od 160.770.541 maraka, dok je lani u istom razdoblju taj iznos bio 173.634.902 maraka.
S druge strane u 11 mjeseci ove godine uvoz voća i povrća u Bosnu i Hercegovinu dostigao je brojku od čak 644.342.007 maraka, što je porast od 11 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Na primjeru proizvoda životinjskog porijekla (meso, riba, mlijeko) deficit je još izraženiji, a vrijednost uvoz od milijardu i 123.4 milijuna maraka prema vrijednošću izvoza od tek 345.500.495 maraka dovoljno govori o složenosti i težini problematike koja obuhvaća agrar, vanjsku trgovinu i pokušaje osnaživanja konkurentnosti. Treća kategorija proizvoda na kojoj se možda i na najilustrativniji način vidi disbalans u vanjskoj trgovini, ali i nelogičnosti kao nusprodukt lošeg odnosa prema strateškim resursima BiH, su žitarice. Uvoz svih vrsta žitarica za 11 mjeseci iznosio je milijardu i 73.5 milijuna maraka, dok je izvoz dostigao skromnih 242,2 milijuna maraka.
Da bi se stanje popravilo potrebne su reforme i značajnija sredstva za modernizaciju proizvodnje, ali i izravne poticaje, no izostanak političkog dogovora već godinama blokira pristup BiH jednom od financijski najizdašnijih fondova Europske unije - Instrumentu za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD).