Kako Uvoz 'ubija' izvoz

PORAŽAVAJUĆE BROJKE Zašto je deficit u agraru BiH za pola godine preskočio dvije milijarde KM

Foto: Shutterstock
PORAŽAVAJUĆE BROJKE Zašto je deficit u agraru BiH za pola godine preskočio dvije milijarde KM
11.08.2026.
u 22:58
Izvoz je i vrijednosno i količinski u padu, dok je uvoz u oba slučaja zabilježio rast u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci objavljeni u glasniku Vanjskotrgovinske komore BiH - Infokom
Pogledaj originalni članak

U prvoj polovini ove godine Bosna i Hercegovina je u poljoprivredno-prehrambenom sektoru zabilježila deficit veći od 2 milijarde maraka. Naime, u prvih šest mjeseci 2026. izvoz iz BiH je iznosio 605 milijuna KM, istovremeno je uvoz dostigao vrijednost od 2,7 milijardi KM, prenosi agroklub.ba.

Izvoz je i vrijednosno i količinski u padu, dok je uvoz u oba slučaja zabilježio rast u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci objavljeni u glasniku Vanjskotrgovinske komore BiH - Infokom.

Agroklub.ba donosi i nekoliko zanimljivih usporedbi vrijednosti uvoza i izvoza u prvih pola godine:

Tarifne glave

Izvoz I-VI 2026. (KM)

Uvoz I-VI 2026. (KM)

Žive životinje

2.619.576

57.976.829

Meso i jestivi klaonični proizvodi

16.717.058

259.983.234

Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja peradi i prirodni med

16.926.070

127.574.086

Jestivo povrće

13.466.856

102.315.748

Jestivo voće i orašasti plodovi

30.616.354

173.917.390

Analizirajući uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH, posljednjih nekoliko godina, autor analize Radoš Šehovac navodi kako je vidljivo da je on u najvećem dijelu orijentiran na uvozu: žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća, iako se ne mogu zanemariti ni ostale kategorije proizvoda, jer je tržište u BiH u velikoj mjeri ovisno o drugima.

U prvoj polovini ove godine, povećanje uvoza i vrijednosno i količinski je zabilježeno kod žitarica, voća i orašastih plodova, bezalkoholnih i alkoholnih pića, povrća, proizvoda mlinske industrije, pekarskih proizvoda i proizvoda konditorske industrije (keksa i vafli), prerađevina od povrća, voća i orašastih plodova, kobasica, duhana i cigareta.

Istovremeno je smanjenje najviše zabilježeno kod: industrijskog i ljekovitog bilja i uljanog sjemenja, hrane za životinje, šećera i proizvoda od šećera, mesa.

Osim navedenog, bilo je, navodi autor analize, i "mješovitih trendova", točnije, proizvoda kod kojih je došlo do smanjenja uvoza količinski, ali zbog veće jedinične vrijednosti došlo je do povećanja i obrnuto. Primjerice: žive životinje: količinski manje za 648,9 t (smanjenje od 7,8%), ali vrijednosno 7,7 milijuna KM više (povećanje od 15,3%), mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i med: količinski više za 79,6 t (povećanje od 0,3%), ali vrijednosno 5 milijuna KM manje (smanjenje od 3,8%).

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.