Klimatske promjene prouzročene čovjekovim stoljetnim neodgovornim ponašanjem u ovoj su godini, na primjeru izrazito krhkih gospodarstava, pokazale svoju pravu narav, a u kontekstu BiH do kraja ogolile sve probleme i slabosti domaćeg sustava proizvodnje hrane, nedovoljno konkurentnog i tehnološki osposobljenog za suočavanje sa sve bržim, dinamičnijim i izraženijim klimatskim ekstremima, piše Večernji list BiH.
Mala površina
Posljednji podaci, dostupni u Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije donesenoj u rujnu 2024., otkrivaju tužnu sliku sustava navodnjavanja - ključnog obrambenog mehanizma nužnog za iole ozbiljnije prinose, a u situaciji izraženih suša, kao što je ovogodišnja, pitanje melioracije tla općenito ponovno je izbilo na prvo mjesto svih rasprava i analiza.
U Federaciji BiH od 2014. do 2020. godine u prosjeku je evidentirano 406.000 ha oranica i vrtova, od kojih je 195.086 ha (48,05%) bilo zasijano ratarskim, povrtnim i krmnim biljem, dok je 185.500 ha (45,68%) neobrađenih površina. S druge pak strane, prema nepotpunim podacima, u Federaciji BiH se pod sustavima navodnjavanja nalazilo tek oko 3000 ha.
- U ovom pogledu stručna mišljenja i preporuke iz prethodne Strategije razvoja poljoprivrede Federacije BiH nisu uvažavani i realizirani. U tom dokumentu se navodi da je u južnim dijelovima Federacije BiH navodnjavanjem potrebno osigurati oko trećine, u sjevernim oko 15%, a u središnjim oko 8% godišnjih potreba poljoprivrednih biljaka za vodom te se sugerira da se u tada predstojećem petogodišnjem razdoblju izgrade sustavi za navodnjavanje na površinama od 5000 ha i rehabilitiraju sustavi odvodnje na površinama od oko 20.000 ha - navodi se u ovom dokumentu. Iako su od donošenja dokumenta prošle dvije godine, malo je vjerojatno da se stanje u pogledu navodnjavanja promijenilo značajnije nabolje.
Iz Seljačkog saveza Federacije BiH za Večernji list upozoravaju na izrazito tešku situaciju s kojom se suočavaju poljoprivredni proizvođači ovoga ljeta te napominju i na činjenicu da struka upozorava na mogućnost sve češćih i dugotrajnijih suša u budućnosti. Navedeno jasno govori o potrebi snažnijeg strateškog pristupa tematici proširenja obujma navodnjavanja na svim razinama te upozoravaju da će, ako se ne dogode značajnije promjene na ovom planu, u budućnosti proizvodnja hrane u BiH doći u iznimno nepovoljnu situaciju.
I dok poljoprivrednici vape za kišom, pitanje klimatskih promjena očito je izbilo u sam vrh zabrinjavajućih ocjena trenutačnog stanja, ali i procjena budućeg razvoja proizvodnje. Strategija ruralnog razvoja BiH navodi da su, u ovisnosti o dijelu teritorija i odabranog scenarija, do kraja ovog stoljeća moguća povećanja srednje godišnje temperature od 2,4 do 4 °C u odnosu na razdoblje 1961. ‒ 1990.
Kako se prilagoditi
Povećanje količine oborina izraženo je više u sezonama nego na godišnjoj razini, a u razdoblju do kraja stoljeća očekuje se smanjenje srednje godišnje akumulacije oborina i za 30%.
Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisijskog razvoja Bosne i Hercegovine za razdoblje do 2030. godine kao odgovore za smanjenje visoke ranjivosti u sektoru poljoprivrede preporučuje povećanje retencijske sposobnosti tla za vodu, primjenu mjera konzervacijske obrade tla, uzgoj adekvatnih vrsta i sorti otpornih na promjene klime, uvođenje sustava navodnjavanja, gradnju vodnih akumulacija za potrebe navodnjavanja, primjenu antierozijskih mjera i uvođenje poljošumarstva, zaštite bioraznolikosti i uređenja pejzaža. Na papiru sve zvuči dobro, no za iscrpnije ulaganje u modernizaciju i prilagodbu proizvodnje hrane potrebna su i veća sredstva Europske unije, osobito ona dostupna u okviru programa IPARD; no zbog političkih blokada u BiH, nažalost, još ih ne možemo koristiti.