Nino Raspudić

Političko ''poklapanje'' Hrvata dovelo je do institucionalnog razvaljivanja FBiH i BiH

Političko ''poklapanje'' Hrvata dovelo je do institucionalnog razvaljivanja FBiH i BiH
26.12.2015.
u 08:10
Teritorijalna jedinica s hrvatskom većinom, bilo s ovlastima današnjih entiteta, bilo ''megakantona'' unutar Federacije, sa snažnim mehanizmima zaštite tzv. konstitutivnih manjina, uključujući i njihovu nezastupljenost u tijelima vlasti, ostaje kao jedina logična opcija
Pogledaj originalni članak

Preustroj Federacije u dva teritorijalno diskontinuirana ''megakantona'', od kojih bi jedan bio s hrvatskom, a drugi s bošnjačkom većinom, iz kojih bi se delegirao po jedan član Predsjedništva, bez obzira na nacionalnu pripadnost, jedno je od mogućih rješenja i ''hrvatskog pitanja'' i slučaja ''Sejdić-Finci'' i problema preglomazne i preskupe administracije, istaknuo je za Vijesti.ba profesor Nino Raspudić, književnik, publicist i politički analitičar.

No, dodaje kako nema uvida postoji li trenutno politička volja za takvo rješenje.

U posljednje vrijeme imamo priliku od strane bošnjačke političke elite čuti drugačije tonove po pitanju rješenja hrvatskog pitanja, prvenstveno od dužnosnika SDA. Na upit u kojoj mjeri smatra da je nešto fleksibilniji pristup toj temi od strane bošnjačkog političkog vodstva uvjetovan namjerom da se i doista stane u kraj nacionalnim razmimoilaženjima u pogledu teritorijalnog ustrojstva Federacije ili BiH uopće, Raspudić ističe kako bi želio vjerovati da je nakon petnaest godina lutanja u pokušaju političkog ''poklapanja'' Hrvata, što je dovelo do institucionalnog razvaljivanja Federacije i BiH u cjelini i trovanja bošnjačko-hrvatskih odnosa, bošnjačko političko vodstvo uvidjelo da ta politika ne vodi ničemu i da je, iz odgovornosti prema vlastitom narodu, osobito uzevši u obzir vanjskopolitičke okolnosti, spremno postići dogovor koji će dovesti do ravnopravnosti naroda u Federaciji i stabiliziranja stanja u BiH, a nakon toga i boljeg života svih ljudi u njoj.

- Želio bih vjerovati da je vrijeme izmišljanja i nametanja raznih Lijanovića, pravaša, Komšića, Raguža iza nas. Prvi test u tome bit će spremnost na izmjenu Izbornog zakona, koja će jamčiti Hrvatima da im drugi ne mogu izabrati njihove političke predstavnike, a i konačno im omogućiti politički pluralizam, jer se sada Hrvati, iz straha da ne budu preglasani, silom homogeniziraju oko najveće stranke i njenih kandidata, kakvi god bili, što priznat ćete i nije baš najsretnija situacija, kaže Raspudić. 

- Povijest nas uči da su glavni akteri u višenacionalnim državnim zajednicama na ovom prostoru često dolazili pameti prekasno. Austrougarska je pokazala spremnost za rješenje ''slavenskog pitanja'' kada je već bilo prekasno, Srbi za rješenje ''hrvatskog pitanja'' stvaranjem Banovine Hrvatske kada je razvoj vanjskih okolnosti opstanak prve Jugoslavije već učinio nemogućim. Uzevši u obzir takvu tradiciju, ne bi čudilo da političko Sarajevo pokaže spremnost na rješavanje ''hrvatskog pitanja'' u Federaciji tek onda kada opstanak ovakve BiH već postane upitan, kaže između ostalog Raspudić. 

- Federacija sama po sebi u početku nije bila osuđena na neuspjeh. Bošnjačko-hrvatski odnosi poslije rata su se počeli dobro razvijati, a ratne rane zacjeljivati. Onda je, već s prvom Alijansom, Berijevim amandmanima i drugim makinacijama započet poguban proces čijim posljedicama svjedočimo danas, a u čemu veliku odgovornost nosi i međunarodna zajednica, točnije američka administracija na ovom prostoru. Hrvati su u izvornoj Federaciji imali institucionalno zaštićena nacionalna prava i nije bila potrebna etnoteritorijalizacija. Nakon što je to narušeno i nakon što je, od Alijanse do Platforme, taj model kompromitiran, teritorijalna jedinica s hrvatskom većinom, bilo s ovlastima današnjih entiteta, bilo ''megakantona'' unutar Federacije, sa snažnim mehanizmima zaštite tzv. konstitutivnih manjina, uključujući i njihovu nezastupljenost u tijelima vlasti, ostaje kao jedina logična opcija ako se želi graditi održiva i funkcionalna BiH, koja ima priliku preko Hrvata i Hrvatske tražiti priključak u euroatlantske integracije, ističe Raspudić. 

- A ako je bolja opcija ''sabur patnja'' i ovakvo mrcvarenje u iščekivanju raspada zemlje kad prestane interes međunarodnog faktora za njenim očuvanjem, ili, još gore, kad nas dohvati opći potres u mogućem ''sukobu civilizacija'', onda – bujrum, nastavimo ovako, naglašava on. 

Po njegovim riječima, preduvjet za stvaranje građanskog društva je rješavanje nacionalnog pitanja. Neriješeno nacionalno pitanje je, kako kaže osnovni generator nacionalizma u BiH. 

- Paradoksalno, ovakva pseudograđanska sarajevska scena, najveći je kočničar stvaranja autentičnog političkog pluralizma i okvira koji će jamčiti ljudska i građanska prava. Evo samo jedan primjer: podvucite crtu pod eksperiment ''Komšić'' pa se zapitajte: je li nakon njegova dva mandata BiH postala više građanska, stabilnija, održivija?, kaže za Vijesti.ba Raspudić.

- Uvjeren sam da je stabilna, samoodrživa Bosna i Hercegovina kao država tri jednakopravna naroda u interesu Hrvata u BiH, od Orašja do Neuma, a geostrateški, apsolutno i u interesu Republike Hrvatske. Ako takva neće biti, tj. ako će biti na ovaj način dvoentitetska, srpsko-bošnjačka, svaki Hrvat ima moralno pravo poželjeti joj da kao takva sutra nestane, a i na tome aktivno raditi, jednako kao što je, ako će u njoj biti ravnopravan, ima moralnu obvezu graditi i jačati, pojašnjava Nino Raspudić.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.