Prošlotjedna Rezolucija Hrvatskog sabora o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH i dalje izaziva bijesne i oštre reakcije u Bosni i Hercegovine, preciznije iz bošnjačkih političkih krugova. Hrvatska se optužuje za miješanje u unutarnje uređenje BiH i pokušava diskreditirati na različite načine, makar traži samo osnovno, a to je poštivanje ustavne jednakopravnosti Hrvata u BiH.
Etikete o miješanju u unutarnje odnose u BiH te nerijetko bijesne i uvredljive reakcije pojedinih bošnjačkih stranaka, medija i nevladinih organizacija na sami spomen podrške Hrvatske političkim zahtjevima Hrvata u BiH. No, iste reakcije redovito izostaju kada iz neke druge zemlje stignu poruke o podršci građanskom ustroju BiH ili primjerice poput predavanja turskog predsjednika Erdogana samo dva dana kasnije nakon rezolucije Hrvatskog sabora.
"Oči Sarajeva, Sirije i Palestine su uprte u Tursku. Trebali su vjerojatno na sličan način halabukom i pokušajem odgovaranja na stvarni sadržaj i poruke koje je uputila ta deklaracija reagirati svi u BiH, ali nije reagirao nitko. Mene te reakcije prema Hrvatskoj podsjećaju otprilike na to kako se lopov brani kada ga policija uhvati u krađi i kada mu kaže kako je ukrao nešto, napravio neko loše djelo, ali on kaže 'društvene okolnosti', 'mir u svijetu', 'Trump', a ustvari on je lopov, on je upao u trgovinu i krade. To je situacija s hrvatskim članom Predsjedništva koji se krade Hrvatima u četiri navrata", kazao je za Radioteleviziju Herceg-Bosne novinar Zoran Krešić.
"Kada neki strani politički akteri i neki politički centri moći ili države podupiru unitarno ili građansko uređenje BiH, onda se njih u Sarajevu naziva prijateljima BiH. Mada je to unitarno uređenje zapravo u suprotnosti s važećim ustavnim poretkom, temeljenim na Daytonskom mirovnom sporazumu", ističe novinar Milan Šutalo.
Hrvatska kao stalna članica Europske unije i NATO-a, a uz to potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma i kao zemlja koja ima i ustavnu obvezu brige o Hrvatima u BiH ima itekakvo pravo progovoriti o narušenom političkom položaju Hrvata u BiH, smatra Šutalo i tu nema ništa neprijateljski prema Bošnjacima.
"Mislim da bi političko Sarajevo trebalo razmisliti je li za njih oportuno nastaviti s tako neprijateljskim odnosom prema Hrvatima u BiH, ali i prema Republici Hrvatskoj. Trebali bi razmisliti je li ono što traži Hrvatski sabor u skladu s Ustavom i u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom. Očito da je, jer ništa drugo se ne traži osim da se poštuju ustavna prava Hrvata u BiH, odnosno da mogu birati svoje predstavnike, prije svega u Predsjedništvu, a onda i u domove naroda", dodaje Šutalo.
Prema Krešićevim riječima oko političkog obespravljivanja Hrvata u BiH stvara se širi konsenzus u Republici Hrvatskoj i zato agresivni napadi iz pojedinih bošnjačkih krugova žele natjerati hrvatsku politiku na povlačenje.
"Ono što je kapitalno važno je da smo u Saboru svjedočili, unatoč tome što nisu svi digli ruke za rezoluciju, kada čujemo predstavnicu 'Možemo' koja kaže da se u BiH događa izborni inženjering, kada smo čuli možda čak i snažnije komentare i osude iz redova SDP-a nego što je DP ili HDZ ja moram reći da sam apsolutno sretan. I to je zapravo jedini razlog zašto Sarajevo reagira jer vidi da Zagreb više neće žmiriti na ono što se događa Hrvatima u BiH. Oni moraju na izvjestan način određenim pokušajima strašenja Zagreba vratiti ga na početne pozicije da ponovno reterira i ne iskazuje svoje jasno stajalište", kazao je.
Iako rezolucije nemaju pravnu obvezu i o njihovom sadržaju može se argumentirano raspravljati, samo propitivanje višegodišnjeg otimanja političkih prava Hrvata u BiH u Sarajevu je izgleda problematično samo po sebi. Makar to dolazilo i od zemlje s kojom BiH ima najvišu trgovinsku razmjenu i koja je najviše podržava na europskom putu.