Svjetsko stanovništvo je prema svojoj strukturi sve starije, a suvremeni trendovi okreću i trendove ukupne brojnosti prema kontinentima. Očekuje se kako će ono rasti do 2050. godine do nešto manje od 10 milijardi, nakon čega bi moglo početi stagnirati. Europa je sve starija te kontinuirano gubi autohtono stanovništvo, a demografi procjenjuju kako bi do kraja ovog stoljeća Afrika i Azija mogle imati gotovo četiri petine ukupnog svjetskog stanovništva, piše RTV Herceg Bosne.
"Europa je napravila nevjerojatnu pogrešku, jer mislila s obzirom na smanjivanje trendova i pojave demografskih negativnosti da će problem ukupne populaciije i nedostatak radne snage riješiti jeftinom imigracijskom radnom snagom. Međutim, to nije apsolutno rješenje u konačnici jer se između ostalog mora stanovništvo planirati kroz oba revitalizacijska modela i kroz praktičnu populacijsku politiku i kroz migracijsku. S druge strane, potpuno je jasno da u prostoru ne može biti slobodnih migracija jer bi onda u prostoru nastala totalna anarhija", kazao je dr. sc. Stjepan Šterc, posebni savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva RH.
Negativnim trendovima nimalo ne odolijeva ni Bosna i Hercegovina, koja u svom većem dijelu ima negativni prirodni priraštaj, a uz to se suočava i sa značajnim trendom iseljavanja. S obzirom da je posljednji popis stanovništva izvršen davne 2013. godine, sve statističke procjene temelje se na vitalnoj statistici entitetskih zavoda gdje opet nisu uračunate migracijska kretanja. Slični trendovi su i u Hrvatskoj, iako se u posljednje vrijeme stanje poboljšava. A u županijama u Federaciji gdje živi većina hrvatskog stanovništva kretanje stanovništva varira.
"Bilježimo negativan trend i to nešto manji u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, nešto veći u Hercegbosanskoj županiji i Posavskoj županiji, a u Srednjobosanskoj županiji smo primjetili da dolazi do većeg broja migracija, odnosno iseljavanja u druge županije, dakle unutarnje migracije ne idu vani. Na razini Federacije 2025. primijetimo prvi put da je veći broj doseljenih iz Republike Srpske u Federaciju nego odseljenih, nekih 315 stanovnika. To je prvi put da se događa takav trend", objasnila je prof. dr. sc. Mirjana Milićević, voditeljica stručne skupine za izradu demografske strategije HNS-a BiH.
"Sve negativnosti su bile takve da to svakog racionalnog treba zabrinuti, i u Hrvatskoj i naravno u Bosni i Hercegovini. Potrebno je donositi strateške odluke vezano za tu problematiku. Ono što se događa sad u Hrvatskoj, s obzirom da je to apsolutno najvažnija problematika današnjice svih društava i prostora, logično je da ta problematika ima svoju provedbeno izvršnu vlast i resorno ministarstvo. Ali isto tako, da ima i zakon koji će isto tako jasno definirati, čak bih rekao, društvene odnose prema demografskoj problematici", kaže Šterc.
Iako se na razini Federacije BiH mogu pronaći pojedine enklave koje bilježe rast stope nataliteta te pozitivan trend kretanja stanovništva, ako se govori o kontinuitetu tih trendova onda se mora prvo spomenuti Županija Zapadnohercegovačka. Homogeno stanovništvo, gospodarski rast, podizanje ukupne kvalitete života i kao okidač strateška demografska odluka o donošenju Zakona o zaštiti obitelji s više djece iz 2022. godine. Kad se sve zbroji rezultat je značajna demografska revitalizacija ovoga kraja.
"Upravo je taj zakon bio ključ da se prirodni priraštaj poveća. Već 2023. godine kod njih imamo povećanje prirodnog priraštaja, a 2024. i 2025. imamo povećan trend pozitivnog ukupnog kretanja stanovništva. Posebno bih tu izdvojila gradove Široki Brijeg i Ljubuški i općinu Posušje koji i dalje u 2026. kontinuirano prate taj pozitivan trend kretanja stanovništva i pozitivan priraštaj", dodao je Milićević.
Ono što ovu županiju izdvaja od drugih je i povećanje broja upisane djece u škole te informacije o povećanju povratnika iz inozemstva. U kontekstu Hrvata u Bosni i Hercegovini pozitivno je što je trend smanjivanja stanovništva u županijama u kojima većinski žive u protekloj godini značajno smanjen, iako je trend i dalje negativan.