Projekti teški 5 milijardi

Počinje izgradnja najskuplje ceste u Hrvatskoj, u izgradnju uključena i bh. tvrtka

Počinje izgradnja najskuplje ceste u Hrvatskoj, u izgradnju uključena i bh. tvrtka
12.08.2020.
u 17:56
U rujnu započinje izgradnja najskuplje ceste u Hrvatskoj. Dugačka je samo 3000 metara, od čvora Škurinje do Luke Rijeka. Sljedećeg mjeseca na gradilištu u posao će biti uvedene tvrtke Kolektor iz Slovenije, GP Krk iz Hrvatske i Euro-Asfalt iz Bosne i Hercegovine, koje su zajednički pobijedile na natječaju.
Pogledaj originalni članak

Širom Hrvatske u tijeku je realizacija infrastrukturnih projekata u vrijednosti 25 milijardi kuna. Ti projekti su u raznim fazama.
Za neke su tek odobrena sredstva EU i očekuje se objava natječaja dok su drugi u visokoj fazi izgradnje.

Osim tih projekata na čekanju je i realizacija još jednog velikog infrastrukturnog projekta, a to je dodjela koncesije za Zagrebačku obalu u Rijeci. Sada i za neko duže vrijeme to će biti najveće investicije u Hrvatskoj koje će u ovo vrijeme krize koja je nastala kao posljedica globalne pandemije koronavirusa pozitivno utjecati na gospodarstvo i rast BDP-a.

Jutarnji list donosi četiri najveća projekta vrijednosti oko 5,5 milijardi kuna, plus dodjela koncesije za Zagrebačku obalu, koji kreću u sljedeća dva mjeseca.

1. Državna cesta 403: Dionica duga 3 km vrijedna 456 mil. kuna

U rujnu DC 403 konačno započinje izgradnja najskuplje ceste u Hrvatskoj. Dugačka je samo 3000 metara, od čvora Škurinje do Luke Rijeka. Vrijednost izgradnje je 456,3 milijuna kuna. Sljedećeg mjeseca na gradilištu u posao će biti uvedene tvrtke Kolektor iz Slovenije, GP Krk iz Hrvatske i Euro-Asfalt iz Bosne i Hercegovine, koje su zajednički pobijedile na natječaju.

U 36 mjeseci na toj dionici će biti potrebno izgraditi tunel Podmurvice duljine 1,2 kilometara, vijadukt Piopi s 316 metara, vijadukt Mlaka sa 144 metra i podvožnjak s 56 metra duljine. Riječ je o strateški važnoj prometnici koja će povezati novi kontejnerski terminal riječke luke mrežom autocesta, koje vode prema središnjoj Europi, prije svega prema Sloveniji i na drugu stranu prema Zagrebu i mađarskoj granici. Bez te prometnice daljnji razvoj Luke Rijeka je gotovo nemoguć.

2. Kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea: Lučka Uprava odlučuje Kinezi ili Nizozemci

Dana 9. rujna istječe krajnji rok Lučkoj upravi Rijeka za donošenje jedne od najvažnijih odluka u svojoj povijesti - kome će dodijeliti koncesiju za razvoj i upravljanje kontejnerskim terminalom Zagreb Deep Sea za sljedećih 50 godina.

Natječaj za koncesiju otvoren je još u ožujku 2019. godine, a prije pet mjeseci otvorene su dvije pristigle ponude. Kineski konzorcij koji čine Ningbo Zhoushan Port, Tianjin Port Overseas i China Road and Bridge Corporation ponudio je stalnu godišnju koncesijsku naknadu od 2 milijuna eura, uz obvezu dovršenja radova druge faze u pet godina.

Drugu ponudu dali su zajednički nizozemska tvrtka APM Terminal BV i hrvatska tvrtka Enna Logic (tvrtka kćer PPD-a), i nude stalnu godišnju koncesijsku naknadu od milijun eura na godinu i dovršetak radova druge faze u 10 godina. Odluka o davanju koncesije od strateškog je nacionalnog interesa pa u Upravi Luke Rijeka vjerojatno čekaju i na politički mig iz Banskih dvora prije donošenja konačne odluke.

No, sljedeći mjesec je rok za donošenje te odluke kako kontejnerski terminal, u čiju je izgradnju uloženo 112,5 milijuna eura, ne bi ostao bez upravitelja na duže vrijeme i tako propadao.

3. Pruga Hrvatski Leskovac - Karlovac: Natječaj za najskuplju novu prugu

Iako se natječaj za izgradnju prve dionice nizinske pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca najavljivao još u svibnju, on će biti objavljen sljedećeg mjeseca. Vrijednost radova procjenjuje se na 2,3 milijarde kuna bez PDV-a, čime ova dionica postaje najskuplja nova pruga u Hrvatskoj.

Ona je dugačka 44 kilometra, a osim rekonstrukcije i obnove postojeće željezničke pruge i izgradnje drugoga kolosijeka, predviđa se i rekonstrukcija kolodvora Hrvatski Leskovac, Jastrebarsko i Karlovac, dok će se kolodvori Horvati, Zdenčina i Draganići prenamijeniti u stajališta, a rekonstruirat će se i postojeća stajališta Mavračići, Desinec, Domagovići i Lazina. Rekonstrukcija željezničke pruge uključuje i obnovu i modernizaciju stabilnih postrojenja električne vuče, signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Objavom ovog natječaja započet će formalno dugo očekivana realizacija izgradnje nizinske pruge od Zagreba do Rijeke.

4. Pruga Križevci - Koprivnica - državna granica: Cengiz mora napraviti i čelični most

Sljedećeg mjeseca trebali bi početi i radovi na 42,6 kilometara dugoj pruzi Križevci-Koprivnica-državna granica. Ova dionica sastavni je dio buduće pruge od Rijeke do mađarske granice. Radovi su vrijedni 324 milijuna eura. Turska kompanija Cengiz koja je pobijedila na natječaju uvedena je u posao još u travnju, ali je početak radova otkazan zbog pandemije koronavirusa.
Riječ je o modernizaciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka pruge.

U sklopu projekta izgradit će se novih 15 kilometara pruge, a predviđena je i rekonstrukcija kolodvora Lepavina i Koprivnica te stajališta Majurec, Carevdar, Vojakovački Kloštar i Sokolovac te gradnja novoga kolodvora Novo Drnje i stajališta Peteranec. Sagradit će se i sedam mostova i tri vijadukta. Najzahtjevniji objekt na trasi bit će čelični most na Dravi dug 338 metara.

5. Obilaznica Novog Vinodolaskog: Jagma za posao od 495 milijuna kuna

U listopadu bi trebale biti otvorene ponude za jedan od najvećih projekata u domaćoj cestogradnji - obilaznicu Novog Vinodolskog. Procijenjena vrijednost ovog projekta je 495 milijuna kuna. I prije formalnog otvaranja natječaja, u građevinskim krugovima vladalo je veliko uzbuđenje zbog ovog projekta te se na natječaju očekuje veliki broj ponuda. Sama obilaznica dugačka je tek 9,8 kilometara, ali je izuzetno zahtjevna. Osim same trase morat će se izgraditi tunel Zagora dužine 834 metra i vijadukt Ričina (1062 metra).

Dio obilaznice, dionica Selce-Novi Vinodolski u dužini 6,5 kilometara, sastavni je dio buduće autoceste Križišće-Žuta Lokva.

Preostali dio obilaznice, u dužini 3,3 kilometra, su spojne ceste na Jadransku magistralu koja sada prolazi Novim Vinodolskim. Očekuje se da bi izvođači radova trebali biti odabrani sljedeće godine kada bi trebali i početi radovi. Rok za završetak radova je 24 mjeseca. Izgradnju obilaznice financirat će Hrvatske autoceste iz svojih sredstava, bez novih kreditnih zaduženja.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.