Kriza kojoj svjedočimo pune dvije godine jenjava samo u smislu zdravstvene, dok sve ono što se nataložilo na nju itekako napreduje. A možda je od svega najgore što na tu krizu male zemlje poput BiH nemaju nikakvog utjecaja, nego samo mogu pratiti u kojem će se smjeru situacija na svjetskoj razini kretati, piše Večernji list BiH.
Pandemija naočigled slabi te, ako se ne dogodi neki dramatičan zaokret koji se zbog ranijih iskustava ne može isključiti, ide svome kraju. Negativno u svemu tome je što ne slabi energetska kriza i što je rast cijena svega i dalje prisutan. I tu najveću ulogu trenutačno igraju geopolitički događaji, u prvom planu rusko-ukrajinski odnosi.
Naravno, ta kriza ima refleksiju na cijeli svijet, a BiH se, po dobrom starom običaju, pravi da ju se ni ova kriza ne tiče, a to je standardna stvar s krizama raznih vrsta iako nas svaka svom puninom okrzne ili nam ozbiljno naškodi. Koliko bi ovakav rat velesila konkretno utjecao na Bosnu i Hercegovinu? Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore, objasnio je to na jednostavan način, brojkama koje pokazuju koliko su nam važni lijekovi, voće, povrće... iz Rusije. A to je samo kap u moru. Inflacija nas već sada dovodi do ruba, a što će se tek dogoditi ako dođe do sukoba svjetskih razmjera.
- U kratkom razdoblju svi bi energenti poskupjeli, što bi utjecalo i na povećanje inflacije, a uz to i na povećanje eskontne kamatne stope, kako u zemlji tako i u okruženju, tako da bi to imalo negativan utjecaj na cjelokupnu ekonomiju - kaže Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, za BHRT. Također, došlo bi do raznih financijskih slomova. Jedna stvar koja je neizbježna u idućem razdoblju je poskupljenje plina bez obzira na to u kojem će se smjeru kretati odnosi Ukrajine i Rusije, koji će, nažalost, dugoročno biti nestabilni.
Najave već sada idu u smjeru da će sigurno od travnja doći do poskupljenja plina za 10 do 15 posto, što je, naravno, kontinuitet rasta cijena. Naravno, možda ćemo govoriti o rastu u stotinama posto, da ne iskoristimo “teže” brojke, ili o potpunoj obustavi plina zbog situacije između Rusije i Ukrajine. Sve to potvrđuje kompleksnost situacije. BiH u cijeloj ovoj priči neće proći nimalo dobro. Jer rezervi plina u ovoj zemlji nema, što znači da ga se mora kupovati po tržišnim cijenama. Ovih dana je i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac pozvao na odgovornu politiku te, ako bude nužno, formiranje robnih rezervi Republike Srpske i Federacije. - Nećemo biti nijemi, nego ćemo biti dio rješenja da svi građani budu adekvatno tretirani, bilo da je riječ o gorivu ili hrani - naveo je Košarac.