Rasprave o jačanju obrambene spremnosti i mogućem oružanom sukobu u Europi zahvatile su i vjerske institucije u Njemačkoj. Suočene s narušenom sigurnosnom arhitekturom nakon ruske invazije na Ukrajinu i sve otvorenijih prijetnji članicama NATO saveza, Katolička i Evangelička crkva izradile su zajednički strateški okvir za djelovanje u izvanrednim i ratnim okolnostima, piše Fenix magazin.
Riječ je o radnom dokumentu pod nazivom "Okvirni koncept dušobrižništva i akutne intervencije u stanju napetosti, savezništva i obrane“, koji definira ulogu vjerskih zajednica ako dođe do aktiviranja članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Iako bilježe pad članstva, dvije najveće crkve u Njemačkoj i dalje okupljaju više od 36 milijuna vjernika, zbog čega predstavljaju ključan oslonac civilne zaštite.
"Duhovni operativni plan" usklađen s vojnim vrhom
Koncept se izravno naslanja na strateški dokument njemačkog Ministarstva obrane, poznat kao „Operationsplan Deutschland“. Vojne procjene polaze od pretpostavke da bi Njemačka u slučaju rata bila glavno logističko čvorište NATO-a, što podrazumijeva prihvat velikih izbjegličkih valova, zbrinjavanje ranjenika i organizaciju transporta poginulih vojnika.
U takvom scenariju crkve predviđaju drastičan porast potreba za:
· Vojnim i bolničkim dušobrižništvom: Psihološka i vjerska potpora ranjenicima i medicinskom osoblju.
· Radom s obiteljima: Prisutnost svećenika pri dostavljanju obavijesti o pogibiji te organizacija ukopa.
· Skrbi za povratnike s bojišta: Podrška velikom broju traumatiziranih vojnika s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP).
· Posebnim bogoslužjima: Za civilno stanovništvo planiraju se prilagođene mise i molitveni susreti usmjereni na očuvanje zajedništva, molitvu za vojnike i zagovaranje mira.
Evangelički vojni biskup Bernhard Felmberg, jedan od autora dokumenta, otvoreno je projekt nazvao „duhovnim operativnim planom“, naglašavajući da se društvo i dušobrižnici moraju pravodobno pripremiti na najteže scenarije.
Žestoke kritike i optužbe za militarizaciju
Ovakav zaokret izazvao je duboke podjele unutar samih crkvenih redova. Kritičari upozoravaju da se crkva ovime podvrgava državnoj i vojnoj logici naoružavanja. Ekumenski mirovni pokret Pax Christi javno je osudio inicijativu, ocijenivši da je priprema za rat nespojiva s temeljnom kršćanskom porukom mira.
Rasprave su se s nacionalne razine već preselile na teren – katoličke biskupije i evangeličke pokrajinske crkve trenutačno na lokalnoj razini razmatraju kako logistički postaviti ove krizne mehanizme za slučaj katastrofa velikih razmjera ili ratnog stanja.