opasnosti vrebaju gdje ne očkujete

Perilica rublja jedno je od najopasnijih legla bakterija

Perilica rublja jedno je od najopasnijih legla bakterija
21.10.2016.
u 20:27
E. Coli “voli” vlagu jer se tada lako razmnožava, pa je perilica mnogo opasnija od zahodske školjke koja je presuha za širenje bacila
Pogledaj originalni članak

Perilica rublja jedno je od najopasnijih legla bakterija. Samo jednom turom donjeg rublja u perilicu može se prenijeti sto milijuna bakterija Escherichie coli, koja se zatim lako prenosi na ostatak rublja i u perilicu tijekom pranja. Simptomi infekcije E. coli su grčevi u trbuhu, mučnina i povraćanje, a neke njezine vrste mogu izazvati anemiju, infekcije urinarnog trakta, pa čak i otkazivanje bubrega.

Američki znanstvenici otkrili su da se u 30 posto perilica nalazi bakterija E. coli jer lako preživi pranje na nižim temperaturama. E. Coli “voli” vlagu jer se tada lako razmnožava, pa je perilica mnogo opasnija od zahodske školjke koja je presuha za širenje bacila. Najbolje što možete učiniti je jedanput mjesečno dezinficirati perilicu - u prostor za deterdžent ubacite dvije šalice izbjeljivača i pustite je da radi na prazno, piše 24sata.hr.

Mislite li da su fekalne bakterije najčešći gost zahoda, varate se. Daska za rezanje sadrži 200 puta više ovih bakterija nego WC školjka. One obožavaju unutarnje organe životinja, pa se lako nastanjuju na daskama tijekom pripremanja hrane. Jedna od najraširenijih fekalnih bakterija je stafilokok, najčešći uzročnik probavnih bolesti i trovanja hranom. No stafilokok ne “voli” ni daske ni zahode koliko voli tablete i mobitele.

Britanski znanstvenici su usporedili 30 tableta, isto toliko pametnih telefona i zahodsku školjku u jednom uredu. Tableti su sadržavali 600 jedinica bakterija stafilokoka po brisu, dok su pametni telefoni sadržavali 140 jedinica ove bakterije, a WC školjka tek 40. Studije su pokazale i da sve više mladih obavlja nuždu s telefonom u ruci, pa ako ne želite više bakterija na zaslonu, na zahod idite praznih ruku.

Nitko ne želi suživot sa E. coli, stafilokokom i salmonelom, no upravo su ove tri bakterije najčešći stanovnici tepiha, koji su pravo carstvo mrtvih stanica kože, peludi, dlaka ljubimaca i ostataka hrane. Dodate li tome činjenicu da prosječna osoba otpusti oko milijun i pol mrtvih stanica kože svakih sat vremena, lako je izračunati da na svakom četvornome metru tepiha živi najmanje 200.000 bakterija - gotovo 700 puta više nego na WC školjki.

To je dovoljan razlog da jednom godišnje dubinski očistite sve tepihe jer usisavač ne može dohvatiti najskrivenija mjesta. No zato je lako dohvatiti svaki kutak ručne torbe koja je tri puta prljavija od zahodske školjke, a ako se koristi svakodnevno, bit će prljavija čak deset puta više. Sve bakterije lako se prenose na ostale predmete u torbi, i to najčešće na kreme za ruke, sjajila i ruževe.

I platnene torbe za kupnju često sadržavaju E. coli, što upućuje na prisutnost fekalnih tvari i opasnih patogena koji lako dolaze u doticaj s hranom. Stafilokok i E. coli obožavaju živjeti na ljudskoj koži, a tamo vrlo lako dolaze putem kuhinjskih spužvica i krpa.

Foto: Fotolia

Američki znanstvenici otkrili su da najobičnija spužvica sadržava oko 134.000 bakterija, što je 456 puta više od zahodske školjke, a u čak deset posto kuhinjskih krpa prisutna je salmonela. Ipak, spužvice i krpe sadrže najveću količinu E. coli i mnogih fekalnih bakterija, i to zato što ih ne mijenjamo i čistimo onoliko često koliko bismo trebali.

Isto vrijedi i za kuhinjske slavine koje imaju 44 puta više bakterija od zahodske školjke, dok one u kuhinji sadrže 20 puta više bakterija nego zahod. Dezinficirajte spužve i kuhinjske krpe svaki dan u mikrovalnoj pećnici ili pomoću antibakterijske tekućine.

Stručnjaci: Oblaganje zahodske školjke papirom je beskorisno

Na zahodskim daskama postoje bakterije poput E. coli i streptokoka, no od njih nas štiti debela koža naše stražnjice, tvrdi doktor William Schaffner, stručnjak za zarazne bolesti iz medicinskog centra Vanderbilt te dodaje da je dobro staro pranje ruku i dalje najbolja stvar koju možemo učiniti. Sapun i voda za 50 posto smanjuju mogućnost zaraze probave.

Zdjelice koje koriste ljubimci vrve bacilima

Pas koji liže neopranu posudu za hranu pokupio je 2110 bakterija na metar četvorni, no ako slučajno dođe u doticaj sa zahodskom školjkom pokupit će tek 295 različitih bacila. Nakon svakog obroka temeljito očistite posudice svojih ljubimaca, i to vrućom vodom i sapunom, a druga opcija je kombinacija soda bikarbone, tople vode i soli.

U suprotnom će se bakterije udvostručiti na ostacima hrane i u posudici, a to je isto kao da čovjek koristi istu vilicu svaki dan bez pranja. Vodite brigu o zdravlju psa ili mačke, baš kao i ostalih ukućana.

Preko kvaka i ručki bakterije ulaze u dom

Cijeli dan proveli ste za tipkovnicom na poslu, a zatim i u javnom prijevozu na putu do kuće. Prva stvar koju primate je ručka na ulaznim vratima, pa većina bakterija s ruku odlazi upravo tamo. Zato je dobro što češće očistiti sve kvake i ručke u domu, a za to će vam najbolje poslužiti antibakterijske maramice.

Daske za rezanje najbolje je čistiti izbjeljivačem

Daske je potrebno čistiti nakon svakog pranja jer će se u suprotnom bakterije lako uvući u usjekline nastale tijekom rezanja. Pomiješajte litru vode s dvije žlice izbjeljivača i temeljito izribajte plastične ili drvene daske te dobro isperite.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.