DOGODILO SE 1999.

Ovo nije prvi put: Coca-Cola u Belgiji bila u središtu masovne histerije

Ovo nije prvi put: Coca-Cola u Belgiji bila u središtu masovne histerije
09.11.2023.
u 15:54
Svaka se sumnja na trovanje mora dobro istražiti, iako je u prošlosti bilo i slučajeva koje su stručnjaci nazvali "masovna sociogena bolest"
Pogledaj originalni članak

Dok se čekaju razjašnjenje što se točno događa u Hrvatskoj jer su posljedice po zdravlja i živote vrlo ozbiljne, liječničku pomoć - misleći da su otrovani - zatražilo je više ljudi koji su pušteni kući kao zdravi ili s blagim simptomima koji nemaju veze s pićima koje proizvodi Coca Cola. Bilo kakvo trovanje se mora uzeti ozbiljno, pa i sama sumnja na njega, no sada se i kod nas očito pojavio još jedan fenomen koji stručnjaci zovu "masovna sociogena bolest" (MSB), što je neutralan i politički prihvatljiviji naziva za - masovnu histeriju. Ovime nikako ne umanjujemo ozbiljnost ove situacije, a ljudima koji posumnjaju na trovanje apsolutno poručujemo da odmah odu liječniku.  

Upravo je Coca Cola bila u središtu do sad najpoznatijeg slučaja MSB-a, a taj je slučaj poslužio i kao Inspiracija za epizodu u serijalu Dr. House, kad u zrakoplovu i oni zdravi nesvjesno počinju "oponašati" simptome jednog zaista bolesnog putnika. Coca-Cola je, sad već davne 1999. godine povukla 30 milijuna limenki i boca iz prodaje u Belgiji kada je gotovo 100 ljudi prijavilo imaju grčeva u želucu, mučnine, glavobolje i lupanje srca nakon što su popili Coca-Coline proizvode. Strah za sigurnost uslijedio je nakon nepovezanog upozorenja o dioksinima koji potencijalno mogu uzrokovati rak u mesu i peradi, što je, uzgred budi rečeno, pomoglo svrgavanju tamošnje vlade.

Međutim, preliminarna istraga sugerirala da je iza upozorenja o otrovnoj Coca-Coli stajalo  ništa otrovnije od masovne histerije. U medicinskom časopisu Lancetu, četiri člana belgijskog Zdravstvenog vijeća kazala su da ispitivanja pokazala da je epidemija bila slučaj masovne sociogene bolesti.

Priča je započela 8. lipnja kada je 26 djece iz jedne škole počelo osjećati mučninu, umor i žaliti se na glavobolju, lupanje srca i bolove u trbuhu nakon što su popili Coca-Colu u boci. Sljedećeg dana večernje vijesti objavile su da Coca-Cola povlači inkriminirani proizvod, a u idućih 48 sati na iste simptome požalilo se još nekoliko djece iz iste škole, a potom i djeca iz drugih škola. Belgijske zdravstvene vlasti su odmah djelovale i zabranile prodaju Coca-Cole, dok je još stotine ljudi nazivalo Nacionalni centar za otrove kako bi se požalili da oni bili otrovani. Ljudi u sjevernoj Francuskoj također su prijavili simptome trovanja, ali nitko nije ozbiljno bolestan. "Većina pritužbi sastojala se od nejasnih konstitucijskih simptoma i bila je prolazna", kazalo  se u pismu Lancetu. "Ni fizikalni nalazi ni laboratorijski rezultati nisu otkrili nikakvu značajnu abnormalnost."

Unatoč negativnim nalazima, 15. lipnja tvrtka Coca-Cola je ustvrdila da je identificirala dva uzroka epidemije simptoma izazvanih pićem - fungicid koji je kontaminirao vanjski dio limenki i "loš ugljični dioksid". Ali kada su toksikološki stručnjaci ispitali limenke, nisu mogli pronaći ništa prisutno u bilo kojoj koncentraciji što bi moglo objasniti simptome. K tomu, djeca su pila piće iz boce.
Autori pisma tada su kazali da sve ukazuje na masovnu sociogenu bolest. "MSB se opisuje kao konstelacija simptoma organske bolesti, ali bez prepoznatljivog uzroka, koja se javlja među dvije ili više osoba koje dijele uvjerenja povezana s tim simptomima", napisali su.

Simptomi MSB-a su neugodni i zastrašujući, bez obzira na to što su psihološkog porijekla. Epidemije MSB-a obično se javljaju na radnim mjestima ili u školama i češće pogađa žene. Zajednički su im simptomi često hiperventilacija koja uzrokuje grčeve u rukama i osjećaj vrtoglavice i panike, nesvjestica, bolovi u trbuhu, mučnina, glavobolja, slabost i svrbež. Simptomi su brojni, no na pregledu su nalazi - uredni. Nitko ne umire i obično postoji druga skupina u istom okruženju koja je dobro. Epidemija obično brzo počinje i završava. Vijest o simptomima šire mediji i društvene mreže, a posebice roditelji. Kako ističu autori Lancetovog pisma: "Vjerojatno je značajno da je tvrtka s tako visokom vidljivošću i simboličnim imidžom bila uključena u ovu epizodu. Osim važne uloge medija, razmjer izbijanja možda je pojačan radikalnim mjerama zdravstvenih vlasti, kao i manjkavom komunikacijom tvrtke Coca-Cola."

I u Velikoj Britaniji bilo je dramatičnih primjera masovne sociogene bolesti. Godine 1965. u školi u Blackburnu nekoliko je djevojčica reklo da su osjećale vrtoglavicu, a do podneva ih je 85 bilo u bolnici, cvokotale su zubima i hiperventilirale.  Iako je većina brzo poslana kući, u školi je epidemija trajala još dva dana. Kao što je to uobičajeno kod ovakvih epidemija, istraživalo se onečišćenje zraka i okoliša te hrane i  tražio se virusni uzrok, ali se već drugi dan posumnjalo na onaj psihološki. Vjerojatno su bila dva okidača - izbijanje dječje paralize u gradu i incident u kojem su se neke od učenica onesvijestile nakon što su stajale tri sata čekajući crkvenu službu.

U opisu slučaja u British Medical Journalu 1966. dr. Peter Moss i dr. Colin McEvedy pišu: "Ono što je postalo epidemija bilo je zapravo ponašanje koje je bio posljedica emocionalnog stanja, uzbuđenje ili, u kasnijim fazama, jakog straha, što je dovelo do hiperventilacije. Jednom naučeno, ovo ponašanje spontano bi započinjalo kad god se razred ili škola okupili." Nakon što su mediji opsežno izvještavali o tom slučaju, još dvije škole, u Portsmouthu i Wrexhamu, imale su slične epidemije. Druge epidemije s različitim simptomima dogodile su se u orkestrima, na nogometnim utakmicama i među medicinskim sestrama.

Ali ne mogu se sve misteriozne bolesti kod školske djece svesti na masovnu histeriju. Čak 50 djece 1994. iz jedne londonske škole požalilo se na bolove u trbuhu te su ih prebacili u bolnicu.  Svi su se oporavili u roku  od šest sati. Istražitelji su u početku smatrali da je mučnina kod mnogih bila potaknuta prizorom bolesnih prijatelja i mogućnošću da se i oni voze u kolima hitne pomoći. Međutim, detaljna istraživanja pokazala su da je za to kriv krastavac kontaminiran otrovnom kemikalijom.

U izvješću o incidentu u Journal of Epidemiology and Community Health, istraživači pišu: "Istražitelji bi se trebali čuvati preranog pripisivanja psihogenog uzroka neuobičajenim izbijanjima akutne bolesti." Stoga, dok se ne ukloni i posljednja sumnja da je riječ o trovanju, nikako se cijelu epidemiju ne smije a priori proglasiti - histerijom.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.