Više od 60 predstavnika državnih institucija, međunarodnih organizacija, civilnog društva i donatorskih vlada okupilo se nedavno u Sarajevu na konferenciji u cilju pružanja podrške BiH u ispunjavanju obveza iz članka 5. Otavske konvencije, koji zahtijeva čišćenje svih protupješadijskih mina na miniranim područjima pod njezinom jurisdikcijom ili kontrolom, kao i pružanje podrške žrtvama mina. S obzirom na to da je trenutačni rok za završetak čišćenja mina u BiH postavljen za 2027. godinu, sudionici su ocijenili kako je malo vjerojatno da će taj rok biti ispunjen zbog kombinacije izazova, uključujući smanjene operativne kapacitete, zamor donatora, složen teren, vremenska ograničenja i promjenjive operativne okolnosti na terenu.
U skladu s tim, BiH će, kao dio svojih obveza prema Otavskoj konvenciji, morati podnijeti zahtjev za produljenje roka za čišćenje mina. Rasprave su bile usmjerene na potrebu izrade realnog, transparentnog i na dokazima zasnovanog plana koji odražava postojeće kapacitete i ograničenja, uz usklađivanje ambicija s realnim mogućnostima. Stručnjaci su prepoznali da bi petogodišnji planski okvir pružio realan i mjerljiv put naprijed, čak i ako potpuno okončanje procesa razminiranja ne bi bilo ostvareno u tom razdoblju. Takav pristup treba utvrditi jasne prekretnice, uvažiti regionalne razlike u kapacitetima te uzeti u obzir operativne rizike i promjenjive uvjete. Bataljun za razminiranje Oružanih snaga istaknuo je kontinuirane napore na jačanju operativnih kapaciteta, uključujući proširenje timova i reorganizaciju radi veće učinkovitosti.
Postizanje pune operativne spremnosti zahtijevat će vrijeme, dodatnu obuku, iskustvo, opremu i unaprijeđenu koordinaciju, uključujući pravodobne procese certifikacije. Međunarodni partneri naglasili su značaj detaljnog planiranja zasnovanog na verificiranim podacima, regionalnim procjenama i realnim stopama produktivnosti.
Transparentno postavljanje prekretnica, uz redovito praćenje napretka i preispitivanje pretpostavki, prepoznato je kao ključno za očuvanje vjerodostojnosti i povjerenja donatora. Predstavnici nadležnih institucija naveli su da će zahtjev za produljenje roka prvi put sadržavati poseban fokus na pomoć žrtvama, što predstavlja značajan iskorak u nastojanjima BiH da ispuni obveze prema žrtvama i preživjelima.