U Bosni i Hercegovini potrošnja lijekova stalno raste. Iz godine u godinu troše se desetine milijuna KM na razne medikamente, međutim, epidemija koronavirusa dovela je do toga da su bh. građani kupovali velike količine lijekova.
Prema podacima do kojih je došao Avaz, bh. građani su, kada je riječ o lijekovima bez recepta, tijekom 2020. godine najviše kupovali one za snižavanje tjelesne temperature i protiv bolova.
Potvrdili su to iz JU “Apoteke Sarajevo”, gdje su kazali da su najtraženiji lijekovi bili paracetamol i kombinacije, acetilsalicilna kiselina i kombinacije, nesteroidni antinflamatorni lijekovi (NSAR) ibuprofen i kombinacije te probiotici i prebiotici različitih proizvođača.
Također, dosta su bili traženi lijekovi koji tretiraju kašalj, antiseptični lijekovi za usta, grlo i ždrijelo, kao što su pastile, oriblete i sprejevi te kapi i sprejevi za nos.
- Od preparata za jačanje imuniteta najviše su traženi oni koji sadrže vitamine C i D različitih jačina, oblika i proizvođača, te kombinacije ovih vitamina s drugim komponentama koje dodatno jačaju imuni sustav - odgovorili su iz ove ustanove.
U “Ljekarnama Lupriv”, kada su podvukli crtu pod 2020. godinu, naveli su “top pet” najprodavanijih proizvoda. Na prvom mjestu su zaštitne maske, a potom slijede paracetamol, vitamin C, kafetin i aspirin.
- U odnosu na 2019., u 2020. je drastično skočila prodaja ovih proizvoda. Jednostavno, to je neusporedivo - kazali su iz “Lupriva”.
Iako su se kupovali i lijekovi za smirenje, ipak, kako je rečeno, oni ne zauzimaju visoku poziciju na ljestvici najprodavanijih.
Kada je riječ o lijekovima koji se izdaju na teret županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja, najviše propisivani su inzulini, lijekovi za povišen krvni tlak, za gastrointestinalne tegobe, oralni antidijabetici te anksiolitici.
U veledrogerijama su pravu eksploziju potražnje osjetili već na startu pandemije i tada su ljekarne počele gomilati zalihe.
Prema riječima Šemsudina Hasića, vlasnika „Hercegovinalijeka“, jedne od najvećih veledrogerija u BiH, odmah nakon zatvaranja Europe kod njih je zabilježeno povećanje više od 50 posto prometa i tada je i krenuo prvi udar, a dva mjeseca kasnije došlo je do zatišja.
- Porasla je prodaja zaštitnih sredstava, vitamina i dodataka za jačanje imuniteta - kazao je Hasić.