Australija i Novi Zeland najbolje su pozicionirani za preživljavanje nuklearne apokalipse, pokazuje studija. Istraživači navode da sigurnost hrane i energije povećava šanse za opstanak civilizacije, a uz njih se izdvajaju i Vanuatu, Island te Salomonski Otoci.
Australija može računati na još jednu povoljnu okolnost, jer su istraživači zaključili da je upravo ona – a odmah zatim i susjedni Novi Zeland – najbolje mjesto za preživljavanje nuklearne zime i ponovno pokretanje urušene ljudske civilizacije, piše b92.
Studija objavljena u časopisu Risk Analysis opisuje Australiju, Novi Zeland, Island, Salomonske Otoke i Vanuatu kao otočne države koje bi bile najspremnije proizvesti dovoljno hrane za svoje stanovništvo nakon “iznenadne katastrofe koja smanjuje sunčevu svjetlost”, poput nuklearnog rata, supervulkana ili udara asteroida.
Istraživači navode da bi “vjerojatno postojali džepovi preživjelih diljem planeta čak i u najtežem scenariju”, pri čemu bi stanovnici najotpornijih država imali najveće šanse izbjeći povratak u predindustrijsko stanje.
Autori su usporedili 38 otočnih država prema 13 čimbenika koji mogu predvidjeti uspjeh postapokaliptične države, uključujući proizvodnju hrane, energetsku samodostatnost, industrijsku proizvodnju i utjecaj katastrofe na klimu.
Australija i Novi Zeland, kao snažni poljoprivredni proizvođači i zemlje udaljene od vjerojatnih područja nuklearnih padalina na sjevernoj hemisferi, zauzeli su vrh ljestvice, pri čemu je Australija bila najbolja ukupno.
“Australske zalihe hrane su goleme”, zaključuje studija, “s potencijalom da prehrane desetke milijuna dodatnih ljudi”, navodi Guardian. Relativno razvijena infrastruktura Australije, veliki energetski višak, visok stupanj zdravstvene sigurnosti i velik vojni proračun pomogli su joj da zauzme prvo mjesto. Ipak, jedan faktor joj ide u prilog manje: bliske vojne veze s Velikom Britanijom i SAD-om povećavaju vjerojatnost da bi mogla biti meta u nuklearnom ratu.
U tom smislu, Novi Zeland ima određene prednosti, navode autori, zbog svog dugogodišnjeg nuklearno neutralnog statusa. Njegovu otpornost dodatno povećava činjenica da su svi dijelovi zemlje relativno blizu oceana, što ublažava ekstremne padove temperature tijekom razdoblja smanjene sunčeve svjetlosti.
“Imamo iznimno učinkovitu ekonomiju temeljenu na izvozu hrane, koja bi mogla višestruko prehraniti stanovništvo Novog Zelanda samo iz izvoza”, rekao je jedan od autora studije, profesor Nick Wilson sa Sveučilišta Otago u Wellingtonu. Čak i u najgorem mogućem scenariju – smanjenju uroda za 61% tijekom dugotrajne nuklearne zime – Novozelanđani bi i dalje imali dovoljno hrane, dodao je.
Unatoč obilju hrane i visokoj razini društvene kohezije, prekid globalne trgovine mogao bi postupno dovesti do društvenog kolapsa, upozorio je Wilson.
“Zabrinut sam zbog lažnog osjećaja sigurnosti na Novom Zelandu”, rekao je. Zemlja više nema postrojenja za preradu goriva i uvelike ovisi o uvozu dizela, pesticida i strojeva potrebnih za održavanje dominantnog poljoprivrednog sektora.
Wilson i koautor dr. Matt Boyd navode da bi i druge otočne države mogle proizvoditi dovoljno hrane u takvoj krizi, ali bi vjerojatni kolaps industrije i društvene stabilnosti doveo u pitanje njihovu otpornost.
Kina, Rusija i Sjedinjene Američke Države mogle bi zabilježiti pad proizvodnje hrane i do 97% prema modelima nuklearne zime, pa bi morale osloniti na nove tehnologije proizvodnje hrane.