Službeno je počela izborna kampanja za opće izbore u Bosni i Hercegovini. Zalijepljeni plakati po gradovima i uglavnom ista lica šalju uglavnom slične poruke. Pred političarima je mjesec dana za obećanja, predstavljanje programa, međusobna prozivanja i, kako to u BiH često biva, podizanje političke temperature. Izbori su 4. listopada, kada će više od 3,4 milijuna registriranih birača birati članove Predsjedništva BiH, državnog i federalnog Parlamenta, Narodne skupštine Republike Srpske te predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, piše Večernji list BiH.
Hrvatski korpus
Za Hrvate je u središtu kampanje utrka za Predsjedništvo. Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH, kampanju je otvorila u Ravnom, dok je Zdenko Lučić, kandidat hrvatske “petorke”, u utrku krenuo atraktivno – s tvrđave je poletio paraglajderom. Njegova poruka je “Moj predsjednik”.
Lučić iza sebe ima hrvatsku “petorku” koju čine HDZ 1990., HRS, HNP, HDS i HSS, a njihova je poruka “Hrvati odlučuju”. Time se odmah otvara glavna hrvatska politička tema – tko će imati pravo reći da predstavlja Hrvate u državnom vrhu.
HDZ BiH na izbore izlazi sa sloganom “Za ono što vrijedi”, dok Filipović prati poruka “Hrvatska članica Predsjedništva”. Stranka je izborni program nazvala “Ravnopravnost za život”, a svoju ponudu sažela u tri poruke: “Ravnopravnost = temelj, kvalitetan život = cilj, HDZ BiH = rješenje”. U programu HDZ-a BiH pitanje ravnopravnosti Hrvata povezuje se s gospodarstvom i kvalitetom života. Stranka govori o rasterećenju rada, novim radnim mjestima, potpori poduzetnicima, infrastrukturi, digitalizaciji i europskom putu. Posebno mjesto imaju demografija, mlade obitelji, stambeno zbrinjavanje, obrazovanje i zdravstvo.
Velik dio programa zauzima i infrastruktura: ubrzanje koridora Vc i Jadransko-jonske autoceste, brza cesta Mostar – Polog – Široki Brijeg – Grude – granica Hrvatske, povezivanje Kupresa i Livna s Hrvatskom te dovršetak južne obilaznice Mostara.
Filipović pokušava taj spoj učiniti glavnom porukom kampanje: hrvatska ravnopravnost, ali i svakodnevni život. U njezinu predstavljanju ističu se sloboda i mir, dostojanstvo, dom i pravo Hrvata da budu ravnopravni, ali i posao, zdravstvo, mladi i stanovanje. Poruka je i da “poštovati prošlost ne znači u njoj živjeti”. Lučić, s druge strane, želi pokazati da hrvatsko biračko tijelo nije automatski vezano uz HDZ BiH. Zato će se idućih tjedana voditi bitka i za glasove i za politički legitimitet. HDZ BiH svoju poziciju gradi na kontinuitetu i institucionalnoj snazi, dok protivnici pokušavaju dokazati da postoji drugačiji hrvatski izbor. Posebnost ove utakmice jest to što se hrvatski član Predsjedništva ne bira samo hrvatskim glasovima.
Zbog izbornog sustava rezultat ovisi i o širem odnosu političkih snaga u Federaciji BiH. Zato će se ponovno otvoriti pitanje tko je legitimni predstavnik Hrvata i tko zapravo odlučuje o njihovu članu državnog vrha. HDZ BiH već je pripremio razgranatu terensku kampanju. Nakon početka u Ravnom slijede skupovi u brojnim hrvatskim sredinama – od Posavine i središnje Bosne do Neuma, Tuzle, Žepča, Širokog Brijega i Ljubuškog. Završnica je planirana u Mostaru 2. listopada.
Bošnjaci i Srbi
Dok će se među Hrvatima voditi borba oko predstavništva, u drugom planu zaoštrava se sukob bošnjačke i srpske politike. SDP Nermina Nikšića ulazi s obećanjem minimalne plaće od 1500 i prosječne od 2500 KM u iduće četiri godine. SDA Bakira Izetbegovića kampanju počinje u Stocu, Demokratska fronta nastupa patetičnom porukom “Građanska zemlja ljiljana”, a Naša stranka Sabine Ćudić sloganom “Živimo slobodno”. U Republici Srpskoj SNSD Milorada Dodika kampanju otvara s porukom pobjede svojih kandidata – Save Minića za predsjednika Republike Srpske i Željke Cvijanović za srpskog člana Predsjedništva.
U pozadini se ponovno pojavljuje ratna prošlost. Smrt Ratka Mladića dodatno je zaoštrila suprotne srpske i bošnjačke poglede na rat i njegove posljedice. Njegovo nasljeđe tako se vraća u politički prostor upravo na početku izborne utrke. Sve veće stranke imale su i istraživanje javnoga mnijenja, dok su pak američki NVO IRI i NDI također davali procjene rezultata.
No ključno će ipak biti ono što će se događati na dan izbora 4. listopada. To je jedina anketa koja će odlučiti pobjednike, ali i moguće nekima označiti kraj političke karijere.