Dubai je godinama gradio imidž oaze stabilnosti u nestabilnoj regiji Bliskog istoka. Drugi najbogatiji emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata pozicionirao se kao sigurno financijsko središte u kojem su visokopozicionirani pojedinci mogli ulagati kapital, voditi poslove i dugoročno planirati s osjećajem sigurnosti. No taj brižljivo građeni imidž poljuljan je ratom s Iranom. Iranski raketni i napadi dronovima na ciljeve u Zaljevu prouzročili su snažan ekonomski šok – burze u Dubaiju i susjednom Abu Dhabiju u kratkom su razdoblju izgubile oko 120 milijardi dolara vrijednosti. Istodobno je turizam potonuo: popunjenost hotela pala je na oko 20 posto, u odnosu na uobičajenih 70 do 80 posto, dok je zračni promet iz i prema Zračnoj luci Dubai smanjen za gotovo dvije trećine, prema podacima londonske analitičke kuće Capital Economics, piše DW.
Iako su se zračni promet, turizam i poslovni dolasci počeli oporavljati nakon (privremenog) primirja, novi iranski napad dronom na naftni kompleks Fujairah bio je podsjetnik da produljivanje sukoba između Washingtona i Teherana predstavlja sve veću prijetnju reputaciji Dubaija kao globalnog poslovnog središta. Dio imućnih pojedinaca koji su Dubai prihvatili kao „igralište" bogatih i slavnih sada preispituje je li emirat doista sigurno utočište kakvim se predstavljao. Mnogi su dio imovine već preusmjerili u druga dva vodeća financijska centra – Singapur i Švicarsku.
Savjetnici za upravljanje imovinom u obje zemlje izvještavaju o naglom porastu upita klijenata sa sjedištem u Dubaiju, dok švicarski privatni bankari očekuju priljev desetaka milijardi dolara iz Zaljeva. Ipak, ti centri nisu nužno konkurenti, objašnjava Ryan Lin, odvjetnik i direktor singapurske odvjetničke kuće Bayfront Law. „Švicarska više privlači europske i globalne klijente, dok Singapur ponajprije služi azijskom kapitalu", rekao je Lin za DW.
Singapur je već ranije razvio model koji je Dubai kasnije slijedio – sofisticirani ekosustav za tzv. obiteljske urede, privatne strukture za upravljanje ulaganjima, porezima i nasljedstvom. Ta su rješenja osobito privlačna obiteljima iz Kine, Indije i Indonezije. Švicarska se, s druge strane, oslanja na dugu tradiciju privatnog bankarstva i reputaciju političke neutralnosti. Prema Tillu Christianu Budelmannu, glavnom investicijskom direktoru švicarske privatne banke Bergos, odluka o preusmjeravanju imovine često se svodi na „izbor između rasta i očuvanja“.
„Singapur je odličan za profitiranje od azijskog rasta, ali Švicarska ostaje vodeće svjetsko sidro za očuvanje kapitala“, ocijenio je Budelmann, dodavši da alpska zemlja nudi „razinu udaljenosti od geopolitičkih žarišta koju Singapur ne može uvijek jamčiti“. Osim trenutačnog pada, sukob prijeti i dugoročnoj privlačnosti Dubaija za iseljenike i poduzeća. Kozmopolitski način života bio je ključan za procvat tržišta nekretnina – cijene luksuznih vila gotovo su se udvostručile između razdoblja pandemije koronavirusa i kraja 2024. godine.
Sada raste zabrinutost. Ukupna vrijednost stambenih transakcija u ožujku pala je gotovo 20 posto u odnosu na prethodni mjesec, na oko 10,1 milijardu dolara, objavio je Bloomberg. Prognoze Citi Researcha i konzultantske kuće Knight Frank upućuju na moguću korekciju cijena od 7 do 15 posto. Unatoč iranskim napadima, većina najbogatijih pojedinaca ipak ne napušta Dubai u potpunosti, već se odlučuje na diverzifikaciju. Budelmann to opisuje kao „stratešku hibridnost“: klijenti zadržavaju operativne poslove i dio životnog stila u UAE-u, ali dugoročnu imovinu premještaju u Singapur ili Švicarsku, često uz uspostavu druge "baze”.
Oko petine Linovih klijenata sa sjedištem u Dubaiju planira ostati, smatrajući nestabilnost privremenom dok traju napori za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Za mnoge druge, prisutnost u nekoj drugoj zemlji postaje svojevrsna (i nužna) polica osiguranja.
Prije izbijanja rata, dubajsko je gospodarstvo bilježilo snažan rast – u prvih devet mjeseci 2025. zabilježen je rast BDP-a od oko 4,7 posto. Prošle se godine u Dubai preselilo rekordnih 9800 milijunaša, koji su sa sobom donijeli procijenjenih 63 milijarde dolara novog bogatstva, prema podacima konzultantske kuće Henley & Partners. Emirat nudi nultu stopu poreza na dohodak, nema poreza na kapitalnu dobit ni nasljedstvo, dok porez na dobit iznosi svega 9 posto za profite iznad 100 tisuća dolara. Tvrtke u slobodnim zonama na kvalificirani prihod uopće ne plaćaju porez, piše DW.
Od skromnog pustinjskog naselja Dubai je u posljednjih 50 godina pomicao granice inovacija i inženjerstva. Analitičari smatraju da bi se, ako primirje potraje i povjerenje se brzo vrati, grad mogao naglo oporaviti. Upozoravaju da ne treba prerano otpisati dom najviše zgrade na svijetu, Burj Khalife, i niza drugih projekata koji su postali globalni simboli.
Vladar Dubaija, šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum, još je prije rata pokrenuo planove za pretvaranje novog dubajskog aerodroma u najveće svjetsko zrakoplovno čvorište te za udvostručenje gospodarskog volumena do 2033. godine. Među najavljenim megaprojektima su i 93 kilometra dugačka klimatski kontrolirana pješačka staza „The Loop“, najveći umjetni sustav koraljnih grebena na svijetu s više od milijardu koralja te futurističko odmaralište Artificial Moon.
Iako mnogi bogati ulagači danas ulažu s oprezom, potpuni odlazak iz Dubaija za mnoge bi značio odricanje od uzbudljivog, kozmopolitskog života usred pustinje.