U tri godine aktualnog saziva Vijeća ministara na čelu s Borjanom Krišto Bosna i Hercegovina napravila je najveći iskorak u smjeru ispunjavanja obveza na europskom putu, podizanja standarda u brojnim segmentima društvenog i institucionalnog života, kao i reformi u okviru Reformske agende, od kojih će najveću korist imati svi žitelji BiH.
Jučer održana 100. redovita sjednica Vijeća ministara koje je, podsjećamo, formirano 25. siječnja 2023. godine, prilika je za sumiranje napravljenog, uz naglasak na one odluke i poteze koji su Bosnu i Hercegovinu pozicionirali među države koje su u visokom stupnju usklađenosti svojih zakonskih i vanjskopolitičkih prioriteta s pravnim i sigurnosnim standardima Europske unije. Dovoljno je uputiti na čak 17 zakonskih rješenja koja nose oznaku “EI”, brojne strategije i odluke, pokrenute reforme i procese.
Vijeće ministara BiH, unatoč političkim i svim drugim izazovima u proteklom razdoblju, radilo je svoj posao u kontinuitetu i donosilo vjerodostojne odluke. Iako se ova činjenica ne ističe u prvi plan, važno je ponoviti kako odluke koje donosi Vijeće ministara BiH u konačnici moraju biti usvojene konsenzusom.
4103 različita materijala
Od prvog dana rada do danas prioritetni vanjskopolitički cilj je europski put BiH i članstvo u Europskoj uniji. Ukupno je održana 171 sjednica Vijeća ministara BiH, i to 100 redovitih i 71 izvanredna, na kojoj su razmotrena 4103 različita materijala, među kojima su značajni oni za procese prilagodbe zakonodavstva i priključenja Europskoj uniji. Napredak u radu Vijeća ministara BiH na provedbi europskih reformi u oblastima vladavine prava, funkcioniranja demokratskih institucija, usklađivanja vanjskopolitičkih stajališta BiH sa stajalištima Europske unije, borbe protiv korupcije i kriminala te jačanja ekonomske stabilnosti i izgradnje funkcionalnog društva potvrđen je izvješćem Europske komisije o BiH za 2023. godinu u kojem je preporučen početak pregovora za članstvo BiH u Europskoj uniji. U ožujku 2024. dužnosnici zemalja EU-a dali su zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju na temelju preporuke Komisije od 12. ožujka 2024. godine. Pozvana je Komisija da pripremi pregovarački okvir. Ujedno su pozvali Vijeće da taj okvir donese nakon što BiH poduzme sve relevantne korake navedene u izvješću Komisije od 12. listopada 2022.
Važno je naglasiti kako ovi potezi Europske unije nisu slučajni. Oni su posljedica aktivnog angažmana Vijeća ministara koje je u kratkom vremenu potpuno uskladio politiku Bosne i Hercegovine s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije te usvojilo 17 prijedloga zakona koji nose oznaku “EI”, od ukupno 25, kao potvrdu odgovarajuće usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije. Usvojeni su prijedlozi zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini Bosne i Hercegovine, o slobodi pristupa informacijama na razini institucija Bosne i Hercegovine, kao i o strancima te o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. U procesu ostvarivanja vladavine prava i izgradnje demokratskih institucija usvajane su više puta izmjene i dopune Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, a potom je i usvojen prijedlog Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, jedan od ključnih europskih zakona u ovom području. Također su jednoglasno utvrđeni europski zakoni o graničnoj kontroli te o zaštiti osobnih podataka. Još osam zakona koji su obveze na europskom putu BiH usvojilo je Vijeće ministara BiH, i to prijedlog Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, kao i set prijedloga zakona kojima je učinjen progres u području intelektualnog vlasništva, uključujući prijedloge zakona o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva, o patentu, o žigu, zaštiti topografije poluvodičkih proizvoda, kao i o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva, uz izmjene i dopune Zakona o industrijskom dizajnu u BiH, i prijedlog Zakona o mjernim jedinicama u Bosni i Hercegovini.
Brojni zakoni
Na sjednicama Vijeća ministara BiH utvrđeni su i prijedlozi zakona o vanjskim poslovima BiH, o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, o organizaciji tržišta vina u BiH. Među izmijenjenim i dopunjenim zakonskim prijedlozima jesu i oni o državnoj službi u institucijama BiH, o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na razini BiH, o administrativnim pristojbama te o upravnom postupku.
Kada je riječ o strateškim dokumentima, među ostalim, usvojene su: Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH 2023. – 2026., Strategija prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja BiH 2020. – 2030., Strategija suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH 2024. – 2027. godine, Strategija za borbu protiv korupcije 2024. – 2028., Strategija Vijeća ministara BiH za stvaranje poticajnog okružja za razvoj civilnog društva 2025. – 2029. godine. Također, usvojene su i Strategija za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH 2025. – 2030. godine, Strategije protuminskog djelovanja BiH 2025. – 2027. godine, Strateški plan ruralnog razvoja BiH 2023. – 2027., Strategija javnih nabava 2024. – 2028. u BiH, Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH 2022. – 2025. godina te Strategija integriranog upravljanja granicom. Usvojen je Akcijski plan Vijeća ministara BiH za provođenje inicijative “Partnerstvo za otvorenu vlast” 2025. – 2027. godine i Akcijski plan unaprjeđenja osiguranja kvalitete u BiH u procesu pripreme za ostvarivanje punopravnog članstva u Europskom savezu za osiguranje kvalitete, a na godišnjoj razini usvajan je Akcijski plan Vijeća ministara BiH za provedbu Strategije komuniciranja institucija BiH o procesu pristupanja BiH Europskoj uniji od kandidacijskog statusa do članstva.
Donesene 593 odluke
Na sjednicama su donesene 593 odluke, a utvrđeno je 240 sporazuma/ugovora/inicijativa o jačanju bilateralne i multilateralne suradnje. Istodobno je osiguran novac za infrastrukturne projekte, u prvom redu izgradnju dionica autocesta u BiH na koridoru Vc. Nisu to samo kreditna sredstva, raste i broj grantova za BiH. Samo na jučerašnjoj sjednici utvrđen je prijedlog ugovora o grantu, vrijedan više od 140 milijuna eura, granta EK za projekt Mostar sjever - Mostar jug na koridoru Vc u sklopu investicijskog granta iz programa Europski zajednički fond za zapadni Balkan.
S povjerenikom za unutarnje poslove i migracijska pitanja Magnusom Brunnerom u Bruxellesu potpisan je sporazum između Europske unije i BiH o operativnim aktivnostima koje Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu provodi u BiH (Frontex), koji je prethodno usvojen, što je višestruko važan iskorak na europskom putu BiH jer, uz ispunjavanje jednog od EU uvjeta, Bosna i Hercegovina postaje vjerodostojan partner u osiguravanju vanjskih granica EU-a i sveukupnoj sigurnosnoj arhitekturi EU-a i europskog kontinenta.
Na prijedlog Ureda predsjedateljice Vijeća ministara BiH, u listopadu 2023. godine donesena je odluka o isticanju zastave Europske unije u ministarstvima, upravnim organizacijama i drugim tijelima Vijeća ministara BiH. Isticanjem zastave Europske unije uz zastavu BiH Vijeće ministara BiH simbolično potvrđuje opredijeljenost i posvećenost vrijednostima na kojima počiva Europska unija.
Reformska agenda
U veljači 2025. godine potpisan je prvi kolektivni ugovor za zaposlene u institucijama BiH. Ugovor je potpisan između Vijeća ministara i Sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH, Saveza sindikata policijskih tijela BiH i Sindikata Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Ovo je prvi kolektivni ugovor za zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine koji uređuje prava i obveze u području rada i radnih odnosa. Krajem rujna 2025. godine usvojena je Reformska agenda i lista reformi, strateški dokument kojim je potvrđena kontinuirana opredijeljenost Vijeća ministara BiH na provođenju reformskih procesa, kao i ispunjavanju obveza na europskom putu Bosne i Hercegovine. Ovime su otvorena vrata za povlačenje značajnih investicija u okviru Plana rasta.
Redovito su od 2023. godine usvajani godišnji programi reformi BiH koji su dostavljani u sjedište NATO-a u Bruxellesu, što je potvrda da se odnosi s NATO-om kontinuirano razvijaju kroz razne programe i mehanizme suradnje.
Potpora oporavku
Nakon katastrofalnih poplava početkom listopada 2024. godine s kojima se BiH suočila, Vijeće ministara BiH odmah je reagiralo. Prvo je donesena odluka o odobravanju sredstava iz tekuće proračunske pričuve kojom je općinama pogođenim katastrofalnim poplavama odobrena pomoć vrijedna milijun KM, i to po 200.000 KM svakoj od općina (Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak i Kreševo). Nakon toga donesena je odluka o raspodjeli 20,397.017,38 KM međunarodne pomoći poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini iz doniranih sredstava evidentiranim na jedinstvenom računu riznice Bosne i Hercegovine, među kojima je donacija Vlade Republike Hrvatske u iznosu 19,558.300 KM. Tim za pripremu zahtjeva za Fond solidarnosti Europske unije, koji je formiralo Vijeće ministara BiH, pripremio je zahtjev za sredstva bespovratne pomoći, koju smo službeno u prosincu 2024. godine podnijeli Fondu solidarnosti Europske unije (EUSF) u cilju sanacije šteta prouzročenih razornim poplavama. Stvorili smo uvjete da se BiH prvi put može prijaviti za sredstva iz ovog fonda, a naš prvi ispit uspješno je položen, što je službeno potvrđeno iz Bruxellesa početkom 2025. godine, kada je stigao pozitivan odgovor iz Fonda solidarnosti Europske unije u vezi sa zahtjevom BiH. Sredstva odobrena iz Fonda solidarnosti u iznosu od 45,7 milijuna eura trebala bi ove godine biti doznačena od EU-a i postati operativna. Vijeće ministara BiH nastavlja raditi na ispunjavanju svih uvjeta koje je pred BiH stavila Europska komisija, ali ne samo radi formalnog otvaranja pregovora već radi istinskog preobražaja društva, koje u konačnici mora osigurati potpunu sigurnost, jednakopravnost, pravdu i sustav vrijednosti po mjeri svih koji žive u BiH.
Diplomatske aktivnosti
Da će Vijeće ministara BiH raditi na poboljšanju odnosa s Europskom unijom i zemljama regije, potvrđeno je tijekom dosadašnjeg mandata iznimno velikim brojem susreta predsjedateljice VM-a s dužnosnicima Europske unije, regionalnim premijerima i međunarodnim dužnosnicima. Na službenoj web-stranici VM-a zabilježeno je oko 250 različitih događaja, sastanaka i međunarodnih konferencija na kojima je sudjelovala predsjedateljica VM-a BiH, prije svih s visokim EU dužnosnicima, premijerima zemalja regije, najvišim državnim dužnosnicima europskih zemlja te predstavnicima diplomatskog zbora u BiH. Uz predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, s kojom je predsjedateljica održala brojne sastanke, njezini sugovornici u različitim razdobljima mandata bili su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Joseph Borrell, europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman.
Predsjedateljica se obratila članovima Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) te je u Sarajevu razgovarala s članovima Radne skupine za zapadni Balkan Vijeća Europske unije te veleposlanicima zemalja članica Europske unije. Potporu EU putu BiH izaslanstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje je predvodila predsjedateljica, dobilo je tijekom zajedničkog sastanka s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i premijerima Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i Kraljevine Nizozemske Markom Rutteom u Sarajevu 2024. godine. Sastanci s dužnosnicima novog saziva Europske komisije nastavljeni su razgovorom s predsjednicom Ursulom von der Leyen, a u Sarajevu su održani zasebni sastanci predsjedateljice Krišto i visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a Kaje Kallas, kao i s povjerenicom za proširenje EU-a Martom Kos.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH bila je domaćin hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, tadašnjem predsjedniku Vlade Republike Slovenije Robertu Golobu, mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, predsjedniku Vlade Republike Albanije Ediju Rami, a u Mostaru je razgovarala s tadašnjom premijerkom Republike Srbije Anom Brnabić.
Predsjedateljica Borjana Krišto predstavljala je BiH na obilježavanju 10. godišnjice osnivanja Berlinskog procesa, održanom na najvišoj političkoj razini europskih i regionalnih lidera, ali i brojnim drugim sastancima u okviru Berlinskog procesa koji su održani u proteklom razdoblju. Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH održali su 3. zajedničku sjednicu u Zagrebu 20. lipnja 2023. godine, koja je bila fokusirana na suradnju i pomoć BiH u procesu pristupanja Europskoj uniji te prekograničnu i razvojnu suradnju, uz druga pitanja u funkciji jačanja bilateralnih odnosa.