Plutajući otpad ponovno je zatrpao rijeku Drinu kod Višegrada, potvrđujući da dosadašnje mjere nisu dovele do trajnog rješenja problema koji se godinama ponavlja, posebno tijekom zimskih mjeseci kada kiše i bujice nose smeće s neuređenih deponija uzvodno.
Aktivisti upozoravaju da se veliki nanos plastike, ambalaže i drugog komunalnog otpada ponovo akumulirao na površini Drine, formirajući plutajući deponij ispred akumulacije hidroelektrane u Višegradu.
Ovakvi prizori, slični onima koji se svake godine ponavljaju i koji su u prošlosti privlačili pažnju medija i aktivista, jasno ukazuju da nije pronađeno sustavno rješenje za izvor problema.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Feni su kazali da se problem nagomilavanja plutajućeg otpada na rijeci Drini kod Višegrada može trajno riješiti jedino uklanjanjem divljih i neuređenih deponija uzvodno, ali da za to nedostaje puna regionalna koordinacija tri države iz kojih otpad dolazi.
Iz Ministarstva navode da se, kao nadležno tijelo za upravljanje otpadom, aktivno uključuju i apeliraju na rješavanje ovog problema, koji se, kako ističu, javlja i u drugim dijelovima RS-a.
Dodaju da se, u skladu s Memorandumom o razumijevanju o saradnji u oblasti zaštite životne sredine između ministarstava RS-a i Republike Srbije, radi na zajedničkom rješavanju problema karakterističnih za pogranična područja, uključujući i rijeku Drinu.
- Međutim, resorno nadležno ministarstvo iz Crne Gore, unatoč nastojanjima RS i Srbije, nije u dovoljnoj mjeri angažirano na rješavanju ovog pitanja. Podsjećamo da su 2019. i 2021. godine formirane mješovite stručne radne skupine te da je održan trilateralni sastanak ministara nadležnih za zaštitu životne sredine Srbije, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i tada nadležnog ministarstva iz Crne Gore, ali nije bilo konkretnog pomaka niti uklanjanja uzroka problema - tvrde u Ministarstvu ekologije RS.
Kažu da Ministarstvo od 2019. godine, svaki put kada dođe do nagomilavanja otpada, upućuje zahtjeve za hitno preduzimanje mjera radi zaštite rada Hidroelektrane Višegrad i Elektroprivrede RS, kao i sprječavanja zagađenja rijeke Drine.
Zahtjevi su upućivani Ministarstvu zaštite životne sredine Srbije, Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
- Inicijativa za održavanje sastanka u Višegradu pokrenuta je 2023. godine, ali do sastanka nije došlo jer nije potvrđeno sudjelovanje svih pozvanih, prvenstveno predstavnika iz Crne Gore - ističu u Ministarstvu.
Naglašavaju da je trajno rješenje moguće samo uklanjanjem divljih i lokalnih deponija uzvodno, sa obala Drine, Lima, Rzava, Tare i njihovih pritoka te podsjećaju da je upravljanje otpadom u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
- Jedinice lokalne samouprave uzvodno od akumulacije u sve tri države imaju obavezu da uklone deponije s obala rijeka, čime bi se spriječilo gomilanje plutajućeg otpada - navode iz Ministarstva.
Kao dodatne uzroke problema ističu nerazvijen sustav ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom u sve tri države, neodgovorno odlaganje otpada od pojedinaca i kompanija, kao i nedovoljnu svijest građana o značaju zaštite životne sredine.
Iz Ministarstva poručuju da je nužno nastaviti i intenzivirati saradnju između nadležnih institucija iz triju država kako bi se spriječilo ponavljanje situacije iz godine u godinu.
Drina, poznata po svojim smaragdnim vodama i turističkom potencijalu, ponovno je zamijenjena prizorom plutajućeg deponija, što dodatno potvrđuje da dosadašnje mjere nisu riješile osnovni problem izvora otpada, njegova upravljanja i regionalne koordinacije vlasti.
Radnici Hidroelektrane „Višegrad“ godišnje izvuku između 6000 i 8000 kubičnih metara plutajućeg otapada iz Drine. Upozoravaju da sami ne mogu riješiti ovaj problem.