Kako osigurati opstanak prigradskih škola i pretvoriti ih u pokretače lokalnog razvoja, bila je tema panel-rasprave održane u Osnovnoj školi Lepenica kod Kiseljaka. U središtu rasprave bilo je pitanje kako očuvati prigradske škole u vremenu demografskih promjena. Istaknuto je kako škole u manjim sredinama nisu samo obrazovne ustanove, nego važna mjesta sigurnosti, okupljanja i ostanka obitelji.
Događaj su organizirali predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara i Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabora BiH, na čelu s prof. dr. Zoranom Tomićem.
Bradara je naglasila kako male prigradske škole mogu imati veliku budućnost, posebice ako razviju modele cjelodnevnog ili produženog boravka.
Takav pristup, istaknuto je, djeci osigurava sigurno i poticajno okružje, roditeljima olakšava svakodnevne obeze, a školama daje novu funkciju i dodatnu vrijednost.
Tomić je istaknuo je kako opstanak škola treba promatrati u širem kontekstu razvoja lokalne zajednice. Naglasio je kako su djeca tamo gdje dolaze i ostaju obitelji, a obitelji ostaju ondje gdje postoje vrtići, škole, ustanove i konkretna podrška svakodnevnom životu.
Ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta SBŽ-a Bojan Domić istaknuo je kako je Lepenica odabrana zbog zanimanja lokalne zajednice i Uprave škole, uz poruku da cilj nije gašenje škola, nego stvaranje uvjeta da one rastu, razvijaju se i postanu mjesta obrnutih trendova.
Ravnatelj OŠ Lepenica Goran Marković kazao je kako je škola mala po broju učenika, ali velika po prostoru, kapacitetima i potencijalu.
Sudionici rasprave složili su se da se održivost škola ne smije mjeriti isključivo kroz proračunski trošak i broj učenika.
Načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak potvrdio je spremnost lokalne samouprave da podrži ovaj model, dok je gradonačelnica Pleternice Marija Šarić podijelila iskustva iz Republike Hrvatske, gdje ulaganja u obrazovanje, produžene boravke i podršku obiteljima doprinose razvoju lokalnih zajednica.
Stručni doprinos raspravi dali su i predstavnici zavoda iz Širokog Brijega i Mostara Jadranka Bošnjak i Željko Ćorić, istaknuvši važnost prilagodbe pedagoških standarda stvarnim potrebama učenika, roditelja i škola.
Zaključeno je kako budućnost prigradskih škola zahtijeva konkretne i dugoročne modele, uključujući pilot-projekt produženog ili cjelodnevnog boravka, anketiranje roditelja, analizu potreba te uključivanje općine, ministarstva, stručnih zavoda, škole i lokalne zajednice, priopćeno je iz Ureda predsjednice Federacije BiH.