U Bosni i Hercegovini tijekom pedagoške 2025./2026. godine 548 predškolskih ustanova pohađalo je ukupno 48.246 djece, što predstavlja povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja djece uključene u predškolski odgoj, 56,9 posto pohađalo je javne ustanove, dok je 43,1 posto bilo uključeno u programe privatnih ustanova. Istodobno, čak 9964 djece čekalo je svoje mjesto u predškolskim ustanovama. Program za djecu u godini prije polaska u školu u pedagoškoj godini 2025./2026. pohađalo je 13.538 djece, od čega je 9398 djece istodobno pohađalo predškolsku ustanovu, dok je 4140 djece bilo uključeno isključivo u program pripreme za polazak u školu, podaci su koje je iznijela Agencija za statistiku BiH, piše Večernji list BiH.
Kako je nedostatak kapaciteta u vrtićima u BiH veliki problem, potvrdili su za Večernji list i iz dvaju mostarskih vrtića. Ravnateljica Dječjih vrtića Mostar Danijela Kegelj rekla nam je da je u ovoj ustanovi 244 djece na listi čekanja za vrtić, od čega 144 za jaslice.
“U sljedećoj godini očekujemo otvaranje vrtića u Rodoču gdje bismo dobili dodatnu vrtićku skupinu, na dvije sadašnje, te dvije nove jasličke skupine. Ovo je problem šire društvene zajednice, a ne jedne ustanove te smatram da mu se treba puno ozbiljnije i odgovornije pristupiti”, rekla nam je Kegelj. I u vrtiću “Sunčani most” Mostar postoji lista čekanja za upis djece.
“Unatoč tome, često primamo dodatne pozive roditelja koji se raspituju o mogućnosti upisa, posebno djece jasličke dobi. To jasno pokazuje da su potrebe obitelji veće od raspoloživih kapaciteta predškolskih ustanova. Kao jednu od mjera kojom smo nastojali odgovoriti na povećanu potražnju, u odnosu na prethodne godine povećali smo broj djece u odgojnim skupinama za dvoje. Naš vrtić raspolaže odgovarajućim prostornim kapacitetima i didaktičkim materijalima, ali nedostatak kadra, posebno odgojitelja, ograničava mogućnost daljnjeg povećanja broja upisane djece”, rekla za Večernji list ravnateljica vrtića “Sunčani most” Aida Kajan.
Prema njezinim riječima, rješavanje problema lista čekanja zahtijeva sustavan i dugoročno održiv pristup. To podrazumijeva plansko proširenje kapaciteta, osiguravanje dovoljnog broja odgojitelja, stabilno financiranje, dostupnije subvencije i mogućnost angažiranja asistenata. Za značajnije smanjenje lista čekanja u idućoj pedagoškoj godini, kako objašnjava, potrebna je koordinacija nadležnih institucija i osnivača, uz planiranje koje će pratiti stvarne potrebe djece i obitelji. “Naš cilj ne treba biti samo da što većem broju djece omogućimo mjesto u vrtiću nego da svakom djetetu osiguramo kvalitetan odgoj i obrazovanje, pravodobnu stručnu podršku i jednake mogućnosti za razvoj. Dostupnost i kvaliteta predškolskog odgoja ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi, već dva jednako važna prioriteta. Ulaganje u predškolski odgoj i obrazovanje ulaganje je u budućnost svakog djeteta i društva u cjelini”, naglasila je Kajan. Dodala je i kako povećanje obuhvata djece mora biti popraćeno odgovarajućim ulaganjima u ljudske i stručne kapacitete.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net