Počela sadnja ranog krumpira

Ohrabruje povećanje proizvodnje krumpira u plastenicima

Ohrabruje povećanje proizvodnje krumpira u plastenicima
23.02.2021.
u 20:25
Pogledaj originalni članak

Specifična je ova godina za poljoprivrednike juga Hercegovine. Tmurno, oblačno i kišovito vrijeme potrajalo je gotovo dva i pol mjeseca pa su povrtlari s radošću dočekali prve sunčane dane kako bi započeli važni sezonski posao – sadnju ranih krumpira na otvorenom, piše Večernji list BiH. 

Komu prodati?

- Dočekali smo lijepo vrijeme, ljudi su se malo i poželjeli rada jer dosta nas je kiša pratila ove zime. Naše procjene su kako će sadnja biti na istoj razini ili malo manja u odnosu na proteklu i prošle godine. Teška je situacija, a pandemija koronavirusa nameće pitanje: “Komu prodati?”. To nam je najveći problem - govori Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškoga.

Teško je povjerovati u ono što se vidi u prodajnim lancima, vreća od desetak kilograma krumpira stoji 1,95 konvertibilnih maraka.

- Općenito, sva domaća roba je u bescjenje, a krumpir pogotovo, pa i crveni luk. Tako je vjerojatno zato što je povrće dobro rodilo, a potrošnja je jako smanjena. No, nama je raditi, poskupjelo je, manje-više, sve pa nam je se usklađivati prema prilikama - govori Vukojević komentirajući i visoke cijene sjemenskoga krumpira na koje su se povrtlari žalili proteklih godina.

- Cijene su pale, u prosjeku 10-15 posto, iako je i to preskupo. Kilogram sjemena je kao vreća krumpira u prodajnim lancima - kaže Vukojević. A kada je riječ o proizvodnji ranoga krumpira, jedna stvar ipak se pomiče, a to je da se sve više sadi u plastenicima.

- Prošle smo godine imali jednu turu plastenika preko Ureda za koordinaciju - IFAD projekti. To smo jako dobro odradili, dali onima koji će zaista proizvoditi. Ove ćemo godine odraditi još jedan dio. Nadam se kako ćemo u sljedećih nekoliko godina preko istih fondova uspjeti osigurati stotinjak duluma plasteničke proizvodnje krumpira tako da će nam prispijeće biti ranije, a proizvodnja sigurnija.

Nema veze što pada kiša, moći će se vaditi taj krumpir. Moramo težiti prema tome da što ranije iziđemo na tržište kako bismo ostvarili neku dodatnu vrijednost - objašnjava Vukojević govoreći i o planovima plasmana preko zadruge.

Značajniji iskorak

- Prošle smo godine završili objekt, sada ga dorađujemo. Nešto će ići preko zadruge, ali nezgodno je jer je puno subjekata na tržištu prije nas. Mi tek ulazimo i nemamo pravo na pogrešan korak. Ne možemo sebi dopustiti da isporučimo nekih stotinu, dvije stotine ili tri stotine tona robe, a da nam se ne plati. Potrebno nam je četiri, pet godina za napraviti neki značajniji iskorak - kaže.

Inače, Poljoprivredna zadruga “Plodovi zemlje” iz Ljubuškoga okuplja oko 185 proizvođača kojima je proizvodnja ranoga krumpira osnovna djelatnost pa otuda i velik angažman te zanimanje za proizvodnju ove kulture koja se s otvorenog premješta u plastenike, što je itekako ohrabrujuće. •

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.