Iako je prevladavajuća pretpostavka kako je COVID-19 “dobar za okoliš” zbog učinka na smanjenje emisije CO2 i poboljšanja kvalitete zraka, ali i smanjenja razina buke u velikim gradovima, ti učinci su samo privremeni i trajat će do ponovnog pokretanja gospodarstava zahvaćenih država. Osim toga, pandemija je izazvala i negativne utjecaje na okoliš - od povećanja količine otpada koji generiraju kućanstva do povećanja količina medicinskoga otpada.
Porast medicinskoga otpada
Maske pomažu u spašavanju ljudskih života tijekom pandemije, no istodobno su se pokazale opasnima za životinje u prirodi. Otkako je njihovo nošenje na javnim mjestima postalo obvezno, jednokratne kirurške maske odbacuju se na pločnike i plaže te završavaju u morima, oceanima, jezerima i rijekama. Ljudi zaboravljaju da njihovu tankome zaštitnom sloju trebaju stotine godina za razgradnju. Kirurške maske neće tako skoro izaći iz upotrebe, a kad ih odbacimo, mogu štetiti okolišu i životinjama, rekao je agenciji AFP Ashley Fruno iz skupine za zaštitu životinja PETA. Članovi skupina za zaštitu životinja zamijetili su makakije kako žvaču vrpce iznošenih i odbačenih maski u brdima iznad malezijskoga glavnog grada Kuala Lumpura, što te majušne majmune može ugušiti. Nedavno je veliku pozornost medija u Britaniji zaokupilo spašavanje galeba kojemu su se noge zaplele u vrpce kirurških maski. Tako je proveo tjedan dana, a kada su ga opazili, bio je nepokretan, ali živ. Spašen je u posljednji trenutak. No najveći bi problem mogao biti u vodi jer odbačene maske, rukavice od lateksa i ostala zaštitna oprema pronalaze put do već zagađenih mora i rijeka. Više od milijarde i pol kirurških maski prošle je godine završilo u oceanima i na taj način mora onečistilo s dodatnih 6200 tona plastike, kažu članovi skupine za zaštitu okoliša OceansAsia. Dokaza da maske prijete podvodnom životu već ima. U Brazilu je maska otkrivena u želucu uginuloga pingvina kojega je more izbacilo na plažu, a pokraj Miamija se u masku zaplela i potom uginula riba napuhača. Jednako je završio rak zarobljen u masku u laguni u francuskom dijelu Sredozemlja. Maske i rukavice posebno su problematične za morska stvorenja, kaže George Leonard, glavni znanstvenik u američkoj nevladinoj skupini Ocean Conservancy. Kad se ta plastika razgrađuje u okolišu, raspada se na manje čestice, rekao je Leonard, upozoravajući da one često ulaze u prehrambeni lanac i utječu na cijeli ekosustav. Kako pandemija odmiče, ljudi se sve više okreću platnenim maskama, ali mnogi se i dalje služe jednokratnim. Aktivisti korisnike pozivaju da ih pravilno odlažu u otpad te da prethodno iz njih izvuku vrpce kako bi se smanjio rizik za životinje. Medicinski otpad također je u porastu. Bolnice u Wuhanu (Kina) u prosjeku su proizvodile 240 metričkih tona medicinskoga otpada dnevno tijekom izbijanja pandemije, dok je njihov prijašnji prosjek bio oko 40 tona. U mnogim državama došlo je do povećanja otpada poput zaštitne opreme, maski i rukavica. Zanimljivo je istaknuti kako su centri za prikupljanje i obradu medicinskoga otpada u svijetu bili suočeni i s priljevom otpada iz neobičnih izvora, poput zrakoplova i kruzera na kojima su putnici imali pozitivan test i bili stavljeni u karantenu. Zbog koronavirusa je povećana količina medicinskoga otpada u bolnicama u BiH. Zaštitna odijela, rukavice i maske, koji se koriste kao osobna zaštitna oprema u radu s pacijentima zaraženim koronavirusom, tretiraju se kao infektivni medicinski otpad. Pa tako, primjerice, u redovitom procesu rada UKC RS-a mjesečno producira oko 7000 kg ovog otpada, dok se u vrijeme pandemije COVID-19 mjesečno producira blizu 13.000 kg.
Veće količine komunalnog otpada
Novi koronavirus definitivno je imao negativne utjecaje na okoliš. Količine otpada su se povećale. Politike karantene, uspostavljene u većini zemalja, navele su potrošače na povećanje potražnje za internetskom kupnjom i kućnom dostavom. Posljedično, povećao se otpad koji generiraju kućanstva. Između ostalog, hrana kupljena online isporučuje se pakirana, pa se povećala i količina ambalažnog plastičnog otpada. Procijenjena količina proizvedenoga komunalnog otpada u 2018. godini u BiH iznosi 1,243.973 tone, odnosno 355 kg po stanovniku godišnje ili 0,97 kg po stanovniku na dan. U ukupnoj količini prikupljenoga otpada, miješani komunalni otpad sudjeluje s 90,9 posto, odvojeno prikupljeni komunalni otpad s četiri posto, otpad iz vrtova i parkova s 3,1 posto i ambalažni otpad dva posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Brojke iz godine u godinu rastu, a promjene koje su se dogodile u 2020. godini zasigurno će biti još i veće upravo zbog ambalažnoga otpada te jednokratnih maski i rukavica. Za razliku od zemalja članica EU-a, gdje je otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju sekundarne sirovine i energija, BiH je suočena s kompleksnim i višestrukim problemima u upravljanju otpadom. Rješavanje tih problema i orijentacija prema cjelovitom i suvremenom upravljanju otpadom jedan su od preduvjeta za približavanje EU. Pandemija je prošle godine smanjila recikliranje otpada diljem svijeta. U SAD-u su neki gradovi obustavili programe recikliranja jer su se vlasti zabrinule zbog rizika od širenja virusa u centrima za reciklažu. S druge strane, tijekom tzv. zaključavanja u posebno ugroženim europskim državama ograničeno je održivo gospodarenje otpadom. Na primjer, Italija je u vrijeme najtežega razdoblja zaraženim stanovnicima zabranila razvrstavati svoj otpad. Također, industrija je iskoristila priliku za ukidanje zabrane vrećica za jednokratnu uporabu. Sve to ostavit će dugoročne posljedice na okoliš.