Federacija BiH ove godine ima rekordan proračun za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji - izdvojena su respektabilna 182 milijuna KM, a značajan dio tih sredstava ove godine ide na strateški cilj osnaživanja ruralnog razvoja, i to 43,380.000 KM. Uvidom u program poticaja vidljivo je kako stavka koja se odnosi na ruralni razvoj dobiva iznimnu pozornost, a pojedinačno najveće izdvajanje u njezinu okviru odnosi se na potporu investicijama u poljoprivredne strojeve i priključne uređaje za biljnu proizvodnju ili stočarstvo (14 milijuna maraka).
Investicije
Važna je i stavka koja se odnosi na potporu investicijama u izgradnju ili proširenje, odnosno opremanje građevinskih objekata u svrhu obavljanja dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda, u iznosu od 9 milijuna maraka, kao i ona za potporu investicijama u izgradnju ili proširenje, odnosno opremanje novih građevinskih objekata u svrhu biljne proizvodnje, stočarstva ili ribarstva, s iznosom od 8 milijuna maraka.
U povodu dvije godine rada federalne Vlade o tematici odnosa prema agraru govorio je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, koji je poseban fokus stavio na osnaživanje uloge mladih u proizvodnji hrane, istaknuvši kako je cilj zadržati mlade na selu, ali i motivirate neke iz gradova da se počnu baviti poljoprivredom. U sklopu prošlogodišnje mjere zabilježen je solidan odziv, a ove godine odlučili su sredstva za ovu namjenu utrostručiti. Tako mladi, potvrdio je ministar, mogu dobiti i do 50.000 KM bespovratnih sredstava.
U smislu ukupnih izdvajanja s federalne razine ministar je naglasio kako je riječ o rekordna 182 milijuna KM, (primjerice, 2022. taj iznos je bio 106 milijuna KM), a tomu svakako treba dodati i oko 50 - 60 milijuna sa županijske razine. Iako navedeni novac nije na razini izdvajanja zemalja članica Europske unije, povećanje koje je vidljivo svakako je korak u pravom smjeru. Nadalje, poručio je i kako je Vlada jasna u svojem nastojanju da poljoprivredi vrati mjesto koje zaslužuje.
Dosadašnja iskustva pokazuju kako su programi novčanih podrški za 2023. i 2024. godinu realizirani gotovo u cijelosti, dok je u smislu povećanja izdvajanja sredstava, ali i uvođenja nekih novih modaliteta, važno uputiti na strategiju koja je donijela mogućnost pomoći mladim poljoprivrednicima i isplatu poticaja za upotrebu stajnjaka. Važan dio aktivnosti odnosi se i na suradnju sa županijama, a kroz nju je definirana i nova mjera za podršku proizvođačima na siromašnim područjima. Na kraju, pitanje podrške poljoprivredi valja gledati i kroz suradnju s Razvojnom bankom Federacije BiH, koja je rezultirala pokretanjem kreditne linije od 12 milijuna maraka, dok sam model financiranja definira 35% bespovratnih sredstava Ministarstva, 50% kredita banke i 15% vlastitog udjela korisnika.
Kako dalje
Kako bi se odnos prema poljoprivredi podignuo na višu razinu, od ključnog značaja bit će i korištenje sredstava Europske unije, a napose unutar IPARD programa kojemu, nažalost, još uvijek ne možemo pristupiti. S druge strane, u ovom trenutku Svjetska banka spremna je ulagati u sektor agrara, a o tome je bilo riječi na nedavnom sastanku koji je održao ministar Hrnjić s izaslanstvom Svjetske banke u BiH, koje je predvodio regionalni direktor za održivi razvoj Sameh Naguib Wahba Tadros. Tom prilikom govorilo se o prioritetima u sektorima voda i poljoprivrede s fokusom na dijalog o politici i reformi sektora te prioritetima za poboljšanje usluga inovacija u poljoprivredi i procjeni utjecaja programa subvencija u poljoprivredi. Također, razgovaralo se i o mogućnostima kako ova međunarodna institucija može dodatno podržati agendu pristupanja EU u navedenim sektorima.