Neprijavljeni rad u Njemačkoj svake godine državu košta milijune eura, zbog čega carinska služba ima ključnu ulogu u njegovu suzbijanju i zaštiti radnika. Riječ je o poslu koji je istodobno zahtjevan i rizičan, ali prema njemačkim medijima i relativno dobro plaćen. Carinski službenici u jedinici za financijsku kontrolu neprijavljenog rada (FKS) provjeravaju poštuju li poslodavci zakonsku minimalnu satnicu, jesu li propisno registrirani te uplaćuju li sve obvezne doprinose, piše Fenix. Kontrole se provode na različitim lokacijama, od restorana i gradilišta do dostavnih službi, snack barova i drugih uslužnih djelatnosti gdje je neprijavljeni rad najčešći.
Mediji navode primjer plaće jedne carinice koja radi u ovom sektoru. Njezina osnovna bruto plaća prema platnom razredu A7, stupanj 2, iznosi oko 3.142 eura, a uz to prima i dodatak za rad u rizičnim uvjetima od 228 eura. Nakon poreza i obveznih odbitaka, njezina neto mjesečna plaća iznosi oko 2.596 eura, dok godišnji bruto prihod doseže približno 40.166 eura.
Plaće carinskih službenika u Njemačkoj uređene su saveznim propisima i ovise o razini obrazovanja, radnom iskustvu i službenom statusu. Početne bruto plaće za nove službenike kreću se od otprilike 2.500 do 3.350 eura mjesečno, ovisno o karijernom smjeru. Tijekom obrazovanja ili pripravništva plaće su niže, ali i tada iznose oko 1.473 eura u srednjoj službi ili oko 1.744 eura u višoj službi.
Kako napreduju u karijeri, službenici ostvaruju i znatno više prihode, pa iskusni carinici ili rukovodeći kadrovi mogu zarađivati i do 6.400 eura bruto mjesečno. Budući da su državni službenici, ne plaćaju doprinose za nezaposlenost ni obvezno zdravstveno osiguranje, što im osigurava relativno visoku neto plaću u odnosu na bruto iznose. Prema podacima njemačkog Ministarstva financija, u sustavu FKS-a radi oko 9.700 službenika, koji su prošle godine kontrolirali više od 25.000 poslodavaca. Rezultati tih kontrola doveli su do velikog broja postupaka, posebno u ugostiteljstvu, gdje je zabilježeno više od 13.000 prekršaja, ali i u kozmetičkim i frizerskim salonima, kao i u sektorima prijevoza i logistike.
Procjene Njemačkog ekonomskog instituta pokazuju da u Njemačkoj više od tri milijuna ljudi godišnje radi neprijavljeno, često iz ekonomske nužde. Financijska šteta pritom je značajna — samo u jednoj godini ona je procijenjena na oko 675 milijuna eura, uključujući neplaćene poreze, doprinose i druge obveze. Carinske istrage, prema službenim podacima, u nekim su slučajevima rezultirale i kaznama zatvora koje ukupno dosežu oko 1.200 godina, što pokazuje razmjere i ozbiljnost problema neprijavljenog rada u Njemačkoj.