U sklopu potrebe za energetskom tranzicijom i povećanjem udjela obnovljivih izvora energije, Bosna i Hercegovina mora uložiti značajnije napore kada govorimo o modernizaciji i usvajanju europskih ekoloških standarda.
Novi mehanizam
A osim toga, od 2026. čeka nas i novo pravilo Europske unije. EU od siječnja 2026. namjerava početi primjenjivati Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljika (CBAM), a njime će se oporezivati uvoz proizvoda u čijoj se proizvodnji emitira ugljik. Bit je da će, ako se BiH ne prilagodi ovom sustavu, tvrtke iz BiH plaćati porez u zemljama EU-a, ali će istodobno postati i manje konkurentne. Bosanskohercegovački gospodarstvenici i izvoznici okupili su se na okruglom stolu posvećenom Mehanizmu za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) i unaprjeđenju konkurentnosti bh. izvoznika s relevantnim akterima iz javnog i privatnog sektora, regulatornih tijela i industrije. Ovaj susret, koji je organizirala Američka trgovačka komora u BiH, imao je kao cilj analizu trenutačnog statusa primjene CBAM-a u BiH, sagledavanje njegovih posljedica na gospodarstvo te identifikaciju mogućih rješenja za ublažavanje negativnih učinaka ovog nameta, naveli su iz AmChama BiH.
CBAM je mehanizam EU-a koji sprječava “curenje ugljika” premještanjem proizvodnje u zemlje s blažim ekološkim standardima. Od 1. siječnja 2026. postaje obvezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, gnojiva, električne energije i vodika izvan EU-a koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO2. CBAM funkcionira paralelno s ETS-om, osiguravajući da i uvezena roba podliježe istim ekološkim standardima. Iako je obveza formalno na uvoznicima, očekuje se da će trošak biti prebačen na bh. izvoznike, smanjujući njihovu konkurentnost u EU. BiH se suočava s izazovima u primjeni CBAM-a zbog visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Poseban problem predstavlja činjenica da su proizvodi iz sektora koji su inicijalno obuhvaćeni CBAM-om u 2023. činili oko 15% ukupnog bh. izvoza u EU.
Zaključci
S obzirom na to da BiH još uvijek nije uvela Sustav trgovanja emisijama (ETS) ni alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO2, domaći gospodarstvenici neće imati mogućnost priznavanja eventualno plaćenih pristojbi na ugljik u BiH kao kompenzaciju prilikom obračuna CBAM-a. Ovo povećava troškove uvoza bh. proizvoda u EU, smanjuje njihovu konkurentnost i dugoročno ugrožava pristup tržištu EU-a.
Usvojeno je nekoliko zaključaka, a prvi glasi kako će bh. izvoznici od 1. siječnja 2026. godine plaćati CBAM porez na proizvode kao što su željezo, čelik, aluminij, cement i električna energija. EU uvoznici bh. proizvoda obuhvaćenih CBAM-om (željezo, čelik, aluminij, cement i električna energija) od 1. siječnja 2026. morat će kupovati CBAM certifikate jer BiH nema nacionalni model obračuna emisija.
Nadalje, BiH se opredijelila za primjenu EU ETS sustava, ali njegovo uvođenje neće biti moguće do 2026. godine, a planirano je tek do 2030. godine. Proces je usporen zbog neusvajanja Mape puta za uspostavu MRV i ETS modela od Vijeća ministara BiH, iako je rok bio kraj 2024. godine. To znači da će bh. izvoznici u sektorima obuhvaćenim CBAM-om do tada ostati izloženi ovom nametu, koji će se naplaćivati pri uvozu u EU. Sredstva prikupljena kroz CBAM ostat će u proračunu EU-a umjesto da budu reinvestirana u dekarbonizaciju i modernizaciju bh. gospodarstva.
Zaključak je kako je nužno osigurati hitne financijske i regulatorne mjere podrške za bh. izvoznike kako bi se ublažili negativni učinci CBAM-a. Ovo uključuje subvencije za smanjenje emisija, investicije u dekarbonizaciju i olakšice za prilagođavanje proizvodnih procesa kako bi bh. kompanije mogle ostati konkurentne u EU. Sve dosadašnje reforme uglavnom su povećale troškove poslovanja te je ključno hitno razviti mehanizme podrške za gospodarstvo u tranziciji k održivijem poslovanju. Zaključeno je i kako energetska politika BiH treba omogućiti industrijama pristup konkurentnijoj i čišćoj električnoj energiji kako bi se smanjio njihov ugljični otisak i izloženost CBAM-u. Ključni koraci uključuju povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, unaprjeđenje energetske učinkovitosti i reguliranje trgovine električnom energijom između gospodarskih subjekata. Trenutačno kompanije koje su investirale u obnovljive izvore ne mogu prodavati višak energije, što ograničava tržišnu fleksibilnost. Olakšavanjem kupnje zelene energije i omogućavanjem njezine prodaje smanjili bi se troškovi poslovanja i povećala otpornost bh. gospodarstva na klimatske regulative EU-a.
S obzirom na složenost prilagođavanja CBAM-u i visoke, nenadoknadive troškove, svi sudionici okruglog stola složili su se da je potrebno hitno uspostaviti javni dijalog između vlasti i bh. izvoznika, raditi na pojednostavljenju procedura i osigurati pristup financijskim mehanizmima koji će im omogućiti konkurentnost. Okrugli stol okupio je predstavnike ključnih institucija, uključujući Izaslanstvo EU-a u BiH, Direkciju za europske integracije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oba entitetska ministarstva energetike i rudarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Udrugu poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH, Gospodarsku komoru FBiH, kao i predstavnike privatnog i financijskog sektora, u cilju analize utjecaja CBAM-a i ETS-a na bh. gospodarstvo te identificiranja mogućih smjerova djelovanja. •