Intervju: Marijan Klaić

Novom populacijskom politikom poticati roditeljstvo

Novom populacijskom politikom poticati roditeljstvo
01.04.2016.
u 07:00
U proračunu za 2016. predviđeno je ulaganje 2 milijuna KM u cestovnu infrastrukturu (regionalne i lokalne ceste), kapitalna ulaganja, vodoprivredne objekte. Nadamo se kako će navedene investicije omogućiti graditeljskim poduzećima zapošljavanje postojećih kapaciteta te otvoriti potrebu za novim zapošljavanjima, kaže Klaić
Pogledaj originalni članak

Posavska županija je među najmanjima u Federaciji i kao takva, sa skromnim proračunskim sredstvima, u postojećim teškim ekonomskim uvjetima, treba krajnje domaćinski raspolagati proračunskim sredstvima, stav je prvog čovjeka izvršne županijske vlasti predsjednika Vlade Posavske županije Marijana Klaića, magistra, inženjera građevinarstva. Takav stav pretače u djelo nizom konkretnih mjera ušteda te iniciranjem donošenja odluka i uredbi koje su iz temelja promijenile određene oblasti, kao što su, primjerice, rodiljske naknade i zapošljavanje u tijelima županijske uprave te ustanovama nad kojima Vlada ima ingerencije. U intervjuu za Večernji list BiH premijer Klaić govori o tim, ali i ostalim aktualnim temama, nakon jednogodišnjeg vođenja Vlade Posavske županije.

Kao predsjednik Vlade, osobno ste se posebno angažirali na uređenju do sada neuređene oblasti rodiljskih naknada nezaposlenim majkama, i to na jedinstven način.

- Veliki broj zaposlenih trudnica suočavao se s neugodnim iskustvima gubitka radnog mjesta te prekidom radnog staža. Takva ponašanja su prošlost jer Vlada je svojom mjerom rodiljskih naknada za sve zaposlene majke, neovisno o tome jesu li zaposlene u privatnom ili javnom sektoru, u proračunu osigurala naknade za rodilje u iznosu od 80% od prosječne plaće, u trajanju od 12 mjeseci. Naknade se isplaćuju preko Zavoda za zdravstveno osiguranje. Time smo osigurali da se za vrijeme rodiljskog dopusta zaposlenim majkama ne ugrožavaju njihova radna mjesta i druga radna prava. Za nezaposlene majke Vlada je udvostručila primanja i ona iznose 300 KM mjesečno. Uz uvođenje rodiljskih naknada, Vlada želi da sve rodilje koriste i ostala prava, korištenja bolovanja zbog njege bolesnog djeteta. Planiramo mjeru jednokratne pomoći za sve rodilje, koja bi nadopunila mjere populacijske politike, kojima se prepoznaje roditeljstvo kao najvažniji segment u demografskoj obnovi naše županije. Ove Vladine mjere rodiljskih naknada su i financijsko rasterećenje za poslodavce koji su također pozitivno ocijenili donošenje i primjenu uredbe o rodiljskim naknadama. Usklađivanje poslovnog i obiteljskog života je jako bitno u populacijskoj politici koju smo pokrenuli. Potrebno je da i Federacija BiH posveti posebnu pozornost demografskoj obnovi društva i brizi o djetetu, zato što su u njezinoj zakonodavnoj nadležnosti zakoni i drugi propisi koji se “preklapaju” kada je riječ o pravima rodilja.

Vlada PŽ je usvojila program mjera štednje kojim se propisuje niz mjera jačanja nadzora nad trošenjem javnih proračunskih sredstava. Izdvojite neke od njih?

- Kako bi pokazala ozbiljnost u provođenju programa mjera štednje, Vlada je donijela uredbu kojom je ograničila korištenje službenih automobila. Ne mogu se koristiti za dolazak na posao i odlazak s posla, kao što nije dopušteno ni korištenje službenih automobila izvan radnog vremena, izuzev službenih putovanja. Uvedene su mjere nadzora nad održavanjem službenih vozila, kao i nabave uredskog materijala. Mjera zabrane zapošljavanja bez suglasnosti Vlade pokazala je da se unutarnjom boljom organizacijom posla može prirodnim odljevom djelatnika (odlaskom u mirovinu) smanjiti broj zaposlenika koji svoju plaću primaju iz proračuna. Elektroničkom kontrolom ulaska i izlaska djelatnika Vlada želi kontrolirati poštovanje radnog vremena i javnosti poslati poruku kako krajnje ozbiljno i profesionalno radimo svoj posao i domaćinski se ponašamo prema proračunu. Donošenjem novih propisa, odnosno pojačanim nadzorom u primjeni postojećih, cilj je Vlade PŽ doprinijeti racionalnom i krajnje štedljivom trošenju proračunskih sredstava.

Prošla godina je za Posavsku županiju bila iznimno teška zbog svibanjskih poplava. Dokle se došlo s poslom na sanaciji šteta od poplava, s obzirom na to da je Posavska županija bila više od 70% prekrivena vodom?

- Do tada nezabilježene razine rijeka Save i Bosne su u svibnju 2014. poplavile sve tri općine Posavske županije - Orašje, Domaljevac-Šamac i Odžak. Javnosti je poznato kako su navedene katastrofalne poplave najviše štete nanijele stanovništvu Posavske županije, što je dokumentirano u elaboratu o procjeni štete od poplave. Procijenjena šteta je 189 milijuna KM, poplavljeno je 74% teritorija Posavske županije, svi gospodarski objekti, stambeni, oni za poljoprivrednu proizvodnju i infrastrukturni objekti smješteni na prostoru koji je poplavljen. Vraćanje poplavnog vala u korito rijeke Save trajalo je 22 dana. U 2015. godini nastavljena je sanacija šteta na poplavljenim objektima. Vlada je, u suradnji s UNDP-om i IOM-om, agencijama UN-a, te CRS-om, provodila program oporavka od poplava sredstvima EU-a. Ovom prilikom zahvaljujem svima koji su pomogli u saniranju šteta nastalih u svibanjskim poplavama. Prioritet sanacije bile su obiteljske kuće. Oporavak od poplava provodio se i na gospodarskim objektima, javnim objektima, poljoprivrednim gospodarstvima, infrastrukturnim objektima. U njega je uloženo oko 12 milijuna KM sredstava EU-a. Vlada je neke od programa sanacije šteta sufinancirala vlastitim sredstvima u ukupnom iznosu od 1,000.000 KM, a Federalna je uprava civilne zaštite na ime sanacije šteta od poplava dodijelila Posavskoj županiji i općinama s prostora ove županije iznos od 2,150.000 maraka.

Jedno od životnih pitanja o kojem ovisi budućnost Posavske županije i šireg posavskog prostora su sigurni riječni nasipi koji štite od poplava. Dokle se došlo u sanaciji kritičnih točaka, ali i ukupnog savskoga nasipa?

- Posavska županija je uzak zemljišni pojas uz rijeku Savu, podijeljen rijekom Bosnom na dva dijela, zaštićen od visokih voda navedenih rijeka zemljanim nasipima. Sukladno navedenoj činjenici, stanovništvo Posavske županije prilagodilo je svoj život uz dvije rijeke. Ekstremni, do tada nezabilježeno visoki vodostaji rijeka Save i Bosne (mjerna letva u Sl. Šamcu 891) iznenada su se prelili i porušili dionicu nasipa u naselju Prud te poplavili Odžačku Posavinu, dionicu nasipa u naselju Bosanski Šamac i Kopanice, kao i Srednju Posavinu. Kako se ne bi ponovile katastrofalne poplave u Posavini, Vlada PŽ je od mjerodavnih institucija (AVP rijeke Save, FMPVŠ i Vlade Federacije) zahtijevala hitno započinjanje realizacije projekata rekonstrukcije i izgradnje objekata zaštite od štetnog djelovanja visokih voda rijeka Save i Bosne. Sukladno svojoj nadležnosti, AVP rijeke Save realizirao je projekte, saniranje oštećenja savskog obrambenog nasipa, na mjestu prodora poplavnog vala u naselju Kopanice, u duljini od 100 m, rekonstruiran je savski obrambeni nasip na visinu stogodišnje vode, sa zaštitnim nadvišenjem od 1,20 m u naselju Prud u duljini od 3000 m i u naselju Tursinovac u duljini od 3200 m. U iduće dvije godine predviđeno je rekonstruirati preostalih 16.000 m savskog nasipa koji svojom visinom i konstrukcijom ne zadovoljava tehničke norme. U tom započetom programu predviđena je i izgradnja CS Vidovice, izgradnja centra obrane od poplave u Orašju, te otvaranje područnog ureda za vodoprivredu u Posavini.

Koji su još trenutačno aktualni projekti kojima nastojite oživiti gospodarsku sliku PŽ-a?

- Posavska županija je poljoprivredni kraj koji raspolaže plodnim poljoprivrednim zemljištem, neograničenim količinama vode s odgovarajućom klimom (povoljni vremenski uvjeti) za poljoprivrednu proizvodnju, što zajedno predstavlja komparativne prednosti u odnosu na veći dio Bosne i Hercegovine. Vlada kroz program potpora pokušava stimulirati obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i poljoprivrednu proizvodnju načiniti dovoljno profitabilnom kako bi se što veći dio stanovništva opredijelio za proizvodnju zdrave hrane. Početkom rada privatne klaonice, Vlada je iskoristila priliku i posebnim potporama potaknula stočarsku proizvodnju te time zaustavila dosadašnji trend smanjenja broja grla u tovu vratila ga na nekadašnju razinu. Iz granta Ministarstva gospodarstva Vlada programom sufinanciranja prvog zapošljavanja, u kombinaciji s grant sredstvima federalne Vlade, poticanjem prvog zaposlenja i samozaposlenja, želi dati priliku nezaposlenim osobama svoju egzistenciju ostvariti na prostoru Posavske županije. U cilju zaštite kvalitetnog obradivog zemljišta, površine 800 hektara, u prostoru inundacije rijeke Save, Vlada je realizirala projekt rekonstrukcije ljetnih nasipa, u prostoru naselja Bazik i naselja Domaljevac u ukupnoj duljini od 11.000 m. Ljetni nasipi su rekonstruirani na visinu dvadesetogodišnjih voda rijeke Save. Projekte su financirali CRS i UNDP uz sufinanciranje Vlade Posavske županije.

Problem posavskog prostora, kao i cijele BiH, je odlazak mladih. Kako zaustaviti taj negativni trend?

- Svjesni smo činjenica da se s prostora Posavske županije još uvijek iseljava radno sposobno stanovništvo. Vlada Posavske županije ranije navedenim mjerama i programima, kao i programima pomoći gospodarstvu, koje nismo spomenuli, pokušava pomoći kako bi se situacija promijenila, to jest kako bi se zaustavio taj trend. U tom cilju u prosincu je primljeno na volontiranje 122 volontera s visokom i višom stručnom spremom. Ovim zapošljavanjem omogućili smo mladim obrazovanim osobama da se, nakon volontiranja, mogu prijaviti na buduće natječaje na kojima se traži završen pripravnički staž. Dok traje njihov volonterski staž, Vlada Posavske županije će provoditi mjere koje bi trebale rezultirati povećanim brojem radnih mjesta na koja i oni mogu konkurirati. U proračunu za 2016. godinu predviđeno je ulaganje 2 milijuna KM u cestovnu infrastrukturu (regionalne i lokalne ceste), kapitalna ulaganja, vodoprivredne objekte. Nadamo se kako će navedene investicije omogućiti graditeljskim poduzećima zapošljavanje postojećih kapaciteta te otvoriti potrebu za novim zapošljavanjima.

I na kraju, želite li nešto istaknuti, a što vas nismo upitali?

- Protekla je godina dana rada nove Vlade na čijem čelu se nalazim. Vlada je imala nekoliko ciljeva u svom programu, a glavni je bio stabilizacija proračuna. U posljednje vrijeme sve je više govora o donošenju novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH. Moram istaknuti kako je Posavska županija od početka primjene trenutačno važećeg zakona, odnosno od 2006. pa do 2014. godine, imala kontinuirano smanjenje i relativnog i apsolutnog udjela u raspodjeli navedenih prihoda. U isto vrijeme su proračunski zahtjevi bili sve veći. Rezultat takve situacije je kreditno zaduženje proračuna Posavske županije, povećanje akumuliranog deficita, pad neto plaća u svim resorima na najniže u odnosu na sve županije. Tekućim transferima iz federalnog proračuna pokušavale su se premostiti “proračunske rupe”. Dodjeljivanjem “zaštitnog” koeficijenta sredinom 2014. godine, a posebno uvrštavanjem broja stanovnika prema popisu stanovništva iz 2013. godine u “formulu” za izračun raspodjele prihoda od neizravnih poreza, na čemu posebno zahvaljujemo federalnoj ministrici financija, Vlada Posavske županije je konačno došla u situaciju da može i dalje, u ograničenim uvjetima, planirati i realizirati planirani proračun te izvršavati svoje obveze sukladno zakonskim propisima. Gore navedene promjene stvorile su uvjete za izmirenje dijela akumuliranih obveza, uključujući otplate dospjelih rata kredita, pri tom zadržavajući postojeća najniža primanja zaposlenika. Unatoč relativno “boljoj” proračunskoj situaciji u pogledu realizacije prihoda i primitaka, bez daljnje potpore s federalne razine, Posavska županija, oslanjajući se isključivo na vlastite prihode, ne može postići nikakve značajnije pomake u gospodarskoj, socijalnoj, zdravstvenoj i svakoj drugoj sferi života. U proteklom razdoblju Vlada se maksimalno založila kako bi odgovorila zahtjevima koje su pred nju stavili građani realizacijom planiranih programa i aktivnosti. Uvijek se može više i bolje te s takvim stavom nastavljamo rad za dobrobit stanovništva Posavske županije i države BiH. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.