U vremenima smanjene ekonomske aktivnosti prouzročene rastom cijena repromaterijala i globalnim poremećajima na tržištu, u BiH je u godini na izmaku uspješno realizirano nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata koji su izravno vezani uz prometno povezivanje s europskim prometnim koridorima, ali i osnaživanje lokalnih gospodarstava.
Krajem godine koridor Vc kroz FBiH dodatno je upotpunjen s 11 kilometara autoceste između Zenice i Žepča, i to završetkom gradnje dionice Poprikuše - Nemila i dijela dionice Nemila - Vranduk. Značaj koridora Vc prepoznala je Europska unija, koja je samo u te dvije dionice uložila iznos od 42 milijuna eura bespovratnih sredstava putem Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF). Izgradnja ove dionice dodatno je podržana povoljnim kreditima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 157,5 milijuna eura te Europske investicijske banke (EIB) u iznosu od 70 milijuna eura.
Na južnom kraku koridora, nakon lanjske izgradnje mosta Hercegovina i dionice Počitelj - Zvirovići, ove je jeseni počelo probijanje tunela Kvanj na dionici koja će autocestu “spustiti” s Dubravske visoravni u mostarsku kotlinu te kapitalnu prometnicu konačno približiti Mostaru. Nažalost, Predsjedništvo BiH blokiralo je realizaciju važne dionice na koridoru Vc južno od Mostara (Mostar jug - tunel Kvanj), pravdajući to pitanjem vojne imovine iako je Ministarstvo obrane jasno potvrdilo kako nema zapreke za početak gradnje. Zbog svega je pozvan i OHR da reagira te skine blokadu s projekta o kojemu ovise tisuće novih radnih mjesta.
Nažalost, došlo je i do blokade otvaranja novog graničnog prijelaza kod Gradiške, čime je propuštena prilika za značajno rasterećenje robnog i putničkog prometa u sjevernom dijelu države. S druge strane, na krajnjem jugu potvrdila se dugoročna opredijeljenost Hrvatske za potporom infrastrukturnim projektima od značaja za gospodarstvo regije Hercegovine u cjelini, a kruna je ulaganje sredstava za gradnju obnovljene ceste koja povezuje Ravno s općinom Slano u Republici Hrvatskoj. Hrvatska također podupire gradnju prometnice od Ravnog prema zapadu, odnosno prema magistralnoj cesti Stolac - Neum, a time će se zaokružiti proces prometne revitalizacije juga i jugoistoka Hercegovine.
I zapadna je Hercegovina u 2025. dočekala dobre vijesti jer je počela gradnja prvih dvaju segmenata brze ceste s četirima prometnim tracima koja od Mostara, preko Širokog Brijega i Gruda ovaj dio BiH povezuje s Republikom Hrvatskom. Istodobno, na prostoru središnje Bosne prvi segment brze ceste Lašva - Nević Polje je realiziran, gradi se aktivno i prema Goraždu u Bosansko-podrinjskoj županiji, dok su idući na redu Unsko-sanska županija, kao i projekt povezivanja Tuzlanske i Posavske županije.