Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina je izgubila više od trećine stanovništva od 1991. godine do danas. Trend odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine i dalje je snažan, a istraživanja pokazuju da čak 70 posto mladih razmišlja o odlasku. Od 2015. godine primjetan je fenomen u kojem sami roditelji postaju ključni motivatori odlaska svoje djece. Nezadovoljstvo se akumulira u svim segmentima života, od sigurnosti i zdravstva do obrazovanja i političke klime koju 90 posto stanovništva doživljava kao negativnu. Kao glavne razloge navode nepotizam, političke privilegije i osjećaj da se znanje i trud ne vrednuju dovoljno. Veliki broj njih kao svoje odredište vidi Njemačku, koja je godinama za građane Balkana "obećana zemlja".
Jedno od primarnih odredišta
Njemačka je jedno od primarnih odredišta i mnogih Bosanaca i Hercegovaca, a nedavno je objavljeno koliko njih živi tamo. Izvješće Središnjeg registra stranaca (AZR) pokazuje kako u Njemačkoj trenutačno živi više od 14 milijuna stranaca. Njihov udio u ukupnom stanovništvu (oko 83,6 milijuna) stoga iznosi približno 16,8 posto. Prema podacima AZR-a, u Njemačkoj žive 246.724 državljanina BiH i 16. su na listi stranaca u toj zemlji. Ispred Bosne i Hercegovine su Kosovo (11.) i Srbija (14. mjesto) s ukupno 262.479 državljana koji žive u Njemačkoj. Sjeverna Makedonija je na 22. mjestu po broju državljana koji žive u Njemačkoj. Veliki broj državljana Bosne i Hercegovine ima i državljanstvo Republike Hrvatske. Prema službenoj statistici, Hrvatska se nalazi na devetom mjestu po broju stranih državljana u Njemačkoj. Trenutačno je registrirano 414.555 hrvatskih državljana. Radne migracije više su se nego udvostručile u Njemačkoj od 2020. godine. Prema podacima Agencije za zapošljavanje, u lipnju 2025. 420.000 radnika koji su obvezni plaćati doprinose za socijalno osiguranje imalo je dozvolu boravka ili nastanjivanja u Njemačkoj na temelju svog zaposlenja. U 2020. godini taj je broj bio nešto više od 200.000. Otprilike polovina njih došla je u Njemačku s plavom kartom EU-a. Plava karta EU-a posebna je boravišna dozvola koja omogućuje visokokvalificiranim građanima izvan Europske unije rad i život u Njemačkoj te olakšava spajanje obitelji. Preduvjeti za prijavu su priznata visoka stručna sprema ili stručno iskustvo. Uvela ga je Europska unija 2009. godine kako bi privukla kvalificirane radnike i smanjila manjak u određenim zanimanjima. Ukratko, plava karta pomaže ljudima živjeti i raditi u EU. Ona je prilika za jačanje europskog gospodarstva i kvalificiranim radnicima ponuditi dobre uvjete rada u Europi. Pojednostavljuje postupak dobivanja vize, spajanje obitelji i pruža poticaje za dugotrajni boravak u EU. Trenutačno više od 164.000 radnika koji su obvezni plaćati doprinose za socijalno osiguranje, a dolaze iz zemlje izvan Europske unije, ima plavu kartu. U usporedbi s 2020. godinom to predstavlja povećanje od 114 posto.
Uredba o zapadnom Balkanu
Njemačka uredba o zapadnom Balkanu (Westbalkanregelung) omogućuje državljanima Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije povlašteni pristup tržištu rada bez obzira na kvalifikacije, uz uvjet ponude posla i odobrenja Savezne agencije za rad. Uredba je produljena nakon 2023., a kvota je od 2024. udvostručena na 50.000 dozvola godišnje. Dobra četvrtina radnika koji podliježu doprinosima za socijalno osiguranje s dozvolom boravka ili nastanjivanja na temelju zaposlenja dolazi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije ili Srbije. Na njih se primjenjuje uredba o zapadnom Balkanu, koja omogućuje kvalificiranim radnicima i drugim radnicima iz tih zemalja da se zaposle u Njemačkoj. Ova uredba na snazi je od 2016. godine. Sredinom 2024. godine kvota godišnjih dozvola za tržište rada udvostručena je na 50.000. Potražnja znatno premašuje ponudu. U prosincu 2025. godine Agencija je morala odbiti oko 18.000 zahtjeva jer je kvota premašena.
Kada se na Balkanu spomene odlazak na rad u inozemstvo, prva asocijacija najčešće su Njemačka ili Austrija. No, posljednjih godina Slovenija se sve više ističe kao iznimno privlačna destinacija za radnike iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije. Ova mala, ali iznimno uređena država nudi niz prednosti koje je čine sve popularnijim izborom za one koji žele raditi u Europskoj uniji, a pritom ostati blizu doma.