Telefonske linije gotovo svakodnevno su otvorene između čelnika stranaka oko sklapanja budućih koalicija koje će činiti vlast, a sve dosadašnje imperativne tvrdnje kako će pojedina od političkih opcija, ponajprije iz bošnjačkog dijela reprezentacije, biti isključena ili postati dio struktura, ponajprije entiteta Federacije i države BiH, tek su zabavljanje javnosti. Najbliža istini je tvrdnja umjerenog Safeta Softića “nikada ne reci nikad” kada su ga pitali je li moguć savez SDP-a Bosne i Hercegovine i Stranke demokratske akcije, piše Večernji list BiH.
Javno veći dio dužnosnika te stranke zagovara, a što odražava i bilo najvećeg dijela da se radije bira Stranka za BiH te Demokratska fronta za saveznike, a ne SDP BiH, koji je do sada bio dio trojke s posrnulim Narodom i pravdom te Našom strankom s posljednjih izbora. No, prije nego želje postanu stvarnost, najprije se moraju objaviti svi rezultati izbora koji su pokazali da se sa samo nekoliko desetaka glasova može dogoditi preokret.
Upravo kako je, primjerice, HDZ BiH dobio 15. mandat u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, a izgubio, primjerice, osmi u Hercegbosanskoj županiji. Za izbor nove vlasti u Federaciji BiH ključno je pričekati izbor klubova Srba i ostalih jer je već sada jasno da će HDZ BiH kontrolirati između 14 i i 16 izaslanika, a SDA također imati kontrolni paket. SDP BiH će sigurno s partnerima imati značajan udjel u Klubu Srba. I ostalih. Nije, međutim, poznato i vjerojatno će fotofiniš odlučivati je li to dovoljno za budu dio vlasti u Federaciji, a onda po nekoj nepisanoj zakonomjernosti i državnog Vijeća ministara. Ne treba smetnuti s uma i da je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji daje mandat za sastavljanje Vijeća ministara BiH, što cijelu jednadžbu dodatno usmjerava prema kohabitacijskom odnosu SDA i SDP-a.
Upravo će izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH biti prvi pravi pokazatelj koliko su pojedine stranke doista jake, a koliko su njihove dosadašnje najave tek dio predizborne retorike.
Izaslanici se biraju posredno u županijskim skupštinama prema broju mjesta koja pripadaju pojedinim klubovima. Federalni Dom naroda ima 80 izaslanika, po 23 Bošnjaka, Hrvata i Srbina te 11 ostalih.
Nakon konstituiranja klubova slijedi izbor predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH. Kandidati se predlažu iz klubova konstitutivnih naroda, a zajednička lista mora dobiti potporu Zastupničkog doma i Doma naroda. U tom postupku nije presudan samo broj zastupnika jedne stranke nego i mogućnost da se osigura većina u oba doma, uz propisanu potporu nacionalnih klubova. Izbor rukovodstva Federacije, međutim, ne znači automatski i formiranje Vlade. Predsjednik Federacije, nakon konzultacija s parlamentarnim predstavnicima i dopredsjednicima, određuje mandatara koji mora imati realne izglede dobiti potporu većine u Zastupničkom domu. Mandatar predlaže sastav Vlade, predsjednik je imenuje uz suglasnost oba dopredsjednika, a konačnu potvrdu daje Zastupnički dom. Tu se otvara prostor za novu rundu pregovora, u kojoj će stranke morati pokazati imaju li stvarnu većinu ili tek prividnu potporu nastalu na temelju izbornih očekivanja.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net