Strašni podaci

Nikad više djece nije živjelo u ratnim zonama: Objavljeni podaci koji lede krv u žilama

Foto: Ilustracija / Umjetna inteligencija
Nikad više djece nije živjelo u ratnim zonama: Objavljeni podaci koji lede krv u žilama
20.11.2026.
u 08:10
Prema novom izvješću organizacije Save the Children, uskraćivanje humanitarne pomoći, otmice i seksualno nasilje među djecom spadaju među teška kršenja dječjih prava koja su tijekom protekle godine naglo porasla.
Pogledaj originalni članak

Rekordan broj djece živio je 2025. godine u područjima zahvaćenim sukobima, objavila je u četvrtak (19.11.) organizacija Save the Children.

U najnovijem izvješću iz serije Stop the War on Children („Zaustavimo rat protiv djece”) humanitarna organizacija navodi da je 589 milijuna djece diljem svijeta živjelo u zonama sukoba. To je najveći broj otkad se takvi podaci vode, od 1990. godine, i više nego dvostruko veći nego sredinom 1990-ih, piše DW.

„Za milijune djece strah, nasilje i raseljavanje dio su svakodnevice”, rekao je izvršni direktor organizacije Save the Children u Njemačkoj Florian Westphal.

Dodao je da bi to trebalo poslužiti kao „poziv na buđenje” međunarodnoj zajednici.

Gdje djeca žive u zonama sukoba?

Izvješće pokazuje da je 2025. godine oko dvoje od petero djece u Africi i na Bliskom istoku živjelo u područjima pogođenima sukobima. Sama Afrika činila je 44 posto ukupnog broja djece koja žive u zonama sukoba u svijetu.

Gledano po regijama, 40,2 posto djece na Bliskom istoku živjelo je 2025. godine u zonama sukoba. To znači da je sukobima bilo pogođeno približno dvoje od petero djece u regiji, uz posebno snažan porast broja pogođene djece. Njihov broj porastao je za gotovo 29 posto, s 52 milijuna u 2024. na 67 milijuna prošle godine.

Izloženost djece sukobima u Africi više se nego utrostručila tijekom posljednjih 15 godina. Udio djece koja žive u zonama sukoba porastao je s 12 posto 2010. na 39 posto 2025. godine.

Povećan broj teških kršenja prava djece u oružanim sukobima

Izvješće posebno ističe dramatičan porast uskraćivanja humanitarne pomoći.

Tijekom 2025. zabilježena su 8.322 potvrđena slučaja uskraćivanja pristupa humanitarnoj pomoći za djecu, što je 16 puta više nego prije deset godina. Godine 2015. evidentirano je 509 takvih slučajeva, a samo osam ih je bilo evidentirano kada su Ujedinjeni narodi 2005. uspostavili Mehanizam za praćenje i izvješćivanje (MRM).

Na palestinskim teritorijima zabilježena je velika većina slučajeva, njih 5.946, odnosno više od 70 posto svih potvrđenih slučajeva u svijetu.

„Nijedno teško kršenje prava nije poraslo tako dramatično niti je toliko promijenilo ukupni obrazac potvrđenih kršenja kao uskraćivanje humanitarnog pristupa”, navodi se u studiji.

Prema izvješću, uskraćivanje humanitarnog pristupa poraslo je s oko dva posto svih potvrđenih teških kršenja prava djece 2015. na više od 21 posto 2025. godine. Time je postalo drugo najčešće evidentirano kršenje - nakon ubijanja i ranjavanja djece.

Teška kršenja prava djece, kako ih definira MRM, uključuju i novačenje djece u oružane snage, seksualno nasilje, otmice te napade na škole i bolnice.

Gdje su kršenja dječjih prava bila najizraženija?

Studija pokazuje da su Ujedinjeni narodi ukupno potvrdili 38.967 teških kršenja prava djece.

To je drugi najveći godišnji broj otkad je uspostavljen MRM, a veći broj zabilježen je samo rekordne 2024. godine, kada su dokumentirana 41.763 kršenja.

Više od polovice svih slučajeva dogodilo se na samo tri područja: palestinskim teritorijima, u Demokratskoj Republici Kongo i Nigeriji. Samo na palestinskim teritorijima potvrđeno je 12.449 kršenja, odnosno gotovo trećina svih slučajeva.

Osim uskraćivanja humanitarnog pristupa, među kršenjima zabilježenima 2025. godine bili su i:

  • 14.224 djece ubijene ili ranjene u sukobima
  • rekordnih 5.128 otmica djece
  • 1.787 slučajeva seksualnog nasilja, što je povećanje od 71 posto u posljednjem desetljeću
  • peta uzastopna godina s povećanjem broja napada na škole i bolnice, s ukupno 2.930 slučajeva

Na palestinskim teritorijima zabilježen je najveći broj napada na škole i bolnice, njih 837, a slijedi Ukrajina sa 643 slučaja. Te dvije ratom pogođene regije zajedno čine više od polovice svih prijavljenih slučajeva u svijetu.

Najveći porast seksualnog nasilja zabilježen je u Demokratskoj Republici Kongo, gdje je broj slučajeva porastao s 358 u 2024. na 592 u 2025. godini, te u Sudanu, gdje je broj slučajeva povećan sa 74 na 193. Oko 86 posto svih slučajeva dokumentirano je u afričkim zonama sukoba.

„Djeca imaju pravo živjeti bez nasilja. Promjena ovog stanja zahtijeva političke odluke koje će sigurnost djece staviti na prvo mjesto, kao i trajnu predanost zaustavljanju rata protiv djece”, poručila je nevladina organizacija Save the Children, piše DW.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.