U suštini, kada je nekome dosadno, to ga može motivirati da nauči kako izbjeći dosadu, a upravo je to korisna vještina koju djeca trebaju razviti, navodi se u istraživanju "Springer Nature". Takve im situacije mogu pružiti priliku za razvoj:
-
kreativnosti
-
mašte
-
prilagodljivosti
-
sposobnosti rješavanja problema
Autori istraživanja čak pretpostavljaju da bi ova vještina kasnije u životu mogla pridonijeti boljem mentalnom zdravlju i većoj samostalnosti. Ipak, znanstvenici još nisu definitivno potvrdili je li to uistinu tako, piše nova.rs.
Više dosade moglo bi koristiti i roditeljima i skrbnicima. Na primjer, planiranje manjeg broja aktivnosti može vam donijeti više slobodnog vremena, uštedjeti novac ili smanjiti stres.
Međutim, velik dio roditelja ne zna kako se "snaći" kada se djeca žale na dosadu te nude brza rješenja – najčešće telefon, određenu igračku, knjigu ili film.
Novak Đoković u podcastu "On Purpose" govorio je o tome koliko je osjećaj dosade važan te da je o tome razgovarao sa svojim sinom.
„Dosada je dobra stvar. Moj sin ima 10 godina i prije nekoliko dana imali smo aktivan dan. Bili smo pokraj jezera, igrali smo stolni tenis, nogomet, bili smo na kajaku… Imali smo nekoliko veoma aktivnih sati. Nakon toga mi je prišao i rekao: ‘Tata, dosadno mi je.’ Rekao sam mu da je u redu ako mu je dosadno. Kao prvo, imao si veoma aktivno prijepodne i radio si puno toga, a kao drugo, ako ti je dosadno, ne znači da trebaš odmah uzeti knjigu, telefon ili nešto drugo. Moraš naučiti biti sa svojim mislima. Ako ti ne odgovara da ti bude dosadno u kući, onda izađi van. Sjedni na klupu, uzmi piće i gledaj u nebo. To je puno lakše reći nego učiniti. Volio bih da si moja djeca mogu dopustiti dosadu jer je to vrijeme kada smo najkreativniji i kada možeš analizirati svoje misli koje su potisnute telefonom ili nekim drugim stvarima…“, rekao je Đoković.
Upravo ono o čemu govori Đoković glavna je tema spomenute studije iz 2024. godine. U istraživanju se navode načini kako da kod djece u „napadu dosade“ stvorite priliku za „produktivnu“ dosadu.
Naučite djecu kako podnositi dosadu i frustraciju tako što ćete:
-
Davati osobni primjer: Kada je vama dosadno, pokažite djetetu kako vi rješavate taj osjećaj. Možete čak i naglas opisivati svoje misli, na primjer: „Nisam siguran što bih sada mogao raditi. Pogledat ću oko sebe da pronađem neku ideju.“ Pokušajte dosadu predstaviti kao priliku, a ne kao problem.
-
Obratiti pozornost na skrivene potrebe: Ako dijete uporno traži ideje ili se stalno žali, možda zapravo od nas traži nešto drugo, poput pozornosti. Pitajte ga izravno: „Želiš li se igrati sa mnom?“ Ako imate vremena, to može biti prilika za kvalitetno zajedničko vrijeme. Ako nemate ili želite potaknuti veću samostalnost, usmjerite ga ponovno prema njegovom „meniju aktivnosti“ i dogovorite zajedničko vrijeme za kasnije.
-
Naučiti ih da prihvate neuspjeh: Ponekad aktivnosti neće ispasti onako kako su zamislili. Pohvalite dijete zato što je pokušalo i pitajte ga što je naučilo iz toga. Sljedeći put će možda upravo to iskustvo zapamtiti i iskoristiti.
-