presuda Ustavnoga suda

Ni cenzusom od 3 posto ne osiguravaju se legitimitet ni provedba presude 'Ljubić'

Foto: Vecernji.ba
Ni cenzusom od 3 posto ne osiguravaju se legitimitet ni provedba presude 'Ljubić'
07.08.2022.
u 21:00
"Vatrogasne mjere" kako bi se eventualno pokušalo spriječiti bošnjačke stranke da istrijebe Hrvate iz vlasti tek bi privremeno spriječile eskalaciju nove krize i blokada
Pogledaj originalni članak

Čak i kada bi se visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt predomislio te ipak izmijenio Izborni zakon, zadržavajući prag od tri posto za izbor predstavnika pojedinih konstitutivnih naroda u Dom naroda FBiH, ni tada ne bi proveo presudu Ustavnoga suda po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

Naime, u izreci ove presude inzistira se na potpunom legitimitetu izabranih predstavnika naroda s obzirom na to da u gornjem domu federalnog Parlamenta reprezentiraju narode.

Isto na Kosovu

Jednako kao što je Sud na Kosovu dodijelio mandat Bošnjakinji Dudi Balje da predstavlja ovu zajednicu i osporio ga kandidatkinji koju su Srbi zloupotrebama političkog sustava nastojali ugurati u tamošnju skupštinu. Tako je osiguran legitimitet predstavljanja Bošnjaka na Kosovu, a u FBiH se pak pokušava praviti natjecanje između dvaju naroda iako su Bošnjaci četiri puta brojniji. Što nije moguće, niti je to cilj Doma naroda.

S obzirom na to da je u Domu naroda 17 izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda, jedino ispravno rješenje, ako se uopće govori o cenzusu, jest da on iznosi 5,8 posto. Taj se broj dobije kada se 100 podijeli sa 17. Po tom izračunu hrvatske izaslanike imale bi Posavska, Zeničko-dobojska, Srednjobosanska, Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska županija. Eventualno jednoga hrvatskog zastupnika mogle bi zajedno kandidirati Sarajevska, Tuzlanska, Bosansko-podrinjska i Unsko-sanska županija.

Te četiri županije čine zajedno tek 9,2 posto Hrvata od 497.883, koliko ih je bilo u BiH prema popisu iz 2013. godine. Posebno je čudno, a što pokazuju i podaci, da BPŽ ima tek 24 Hrvata, što čini 0,004 posto ukupnog broja ovoga naroda. Treba reći kako ih ipak najviše živi u HNŽ-u, s udjelom od 23,7 posto, slijedi SBŽ, gdje ih je 19,6 posto, te ZHŽ s 18,8 posto. HBŽ ima 12,9 posto, a ZD županija 8,8 posto Hrvata, dok u PŽ-u 33.600 Hrvata čine 6,74 posto ovoga naroda u Federaciji BiH.

Treba dodati kako su za vrijeme razgovora u Neumu i Sarajevu o izbornoj reformi hrvatske stranke inzistirale na cenzusu od pet posto, dok su stranci tražili popuštanje i prihvaćanje tri posto. Tada bošnjačke stranke nisu imale problem s tri posto, a sada je to glavni "problem", što svjedoči o tome da se zapravo traži način kako sve srušiti. Oko toga rješenja sada se i Schmidt pokolebao. Postoje, međutim, rješenja, kao što je to model koji je predstavio Institut za društveno-politička istraživanja, ali i neki od ranijih modela iz HNS-a, da se dioničkim modelom svim izabranim zastupnicima da mogućnost naći se u prigodi biti izabran u Dom naroda. Cijela procedura izbora kroz tako uspostavljeni ad hoc izborni koledž ovisi samo o tome koliko Hrvata živi u pojedinim županijama. Toliko u postocima i prava za biranje izaslanika imaju pojedini zastupnici.

Primjerice, bilo bi moguće da se čak i varalica i osuđeni kriminalac Edim Fejzić nađe u hrvatskome ad hoc tijelu za biranje izaslanika u Dom naroda. No, njegov glas vrijedio bi 0,004 posto. Upravo koliko tamo ima i živi Hrvata. Ovakvo rješenje uklanja sve diskriminacije, pa bi bilo moguće čak i da se Bošnjaci, Židovi ili Romi nađu u hrvatskome Klubu ako tako odluče hrvatski birači. Odnosno njihovi izaslanici u posrednom biranju Doma naroda. Tom analogijom presuda "Ljubić" bit će provedena kada Željko Komšić bude izaslanik u Domu naroda u Klubu Bošnjaka ili član Predsjedništva kao predstavnik bošnjačkoga naroda. A tu diskriminaciju omogućava Izborni zakon. Koji je osporen. I nije izmijenjen.

Jasan pravorijek

- Više je nego očito da navedene odredbe omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu županije legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda, odnosno jedan takav izaslanik ima isti "kapacitet" u Domu naroda kao i bilo koji drugi izaslanik kojeg su izabrali pripadnici, odnosno izaslanici samo iz tog konstitutivnog naroda - naveo je Ustavni sud koji je zaključio kako "neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine". •

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.