Integrirani sustav socijalne zaštite od 2016. do 2020. u FBiH

Nezaposlenima pomoć rasla na 133 mil. KM, obiteljima s djecom na 88,636.485 KM

Nezaposlenima pomoć rasla na 133 mil. KM, obiteljima s djecom na 88,636.485 KM
20.11.2022.
u 15:05
Pogledaj originalni članak

Pandemija koronavirusa utjecala je na povećanje siromaštva u Bosni i Hercegovini. Sve više se osjeti pad kupovne moći stanovništva, a oni koji su donedavno jedva spajali kraj s krajem to sada gotovo više ne mogu. Tako su danas redovi ispred javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini sve duži, dok su s druge strane donacije sve skromnije. Broj onih koji dolaze po svoju koricu kruha počeo je rasti tijekom pandemije, a inflacijom je kulminirao. Većina gladnih su ljudi kojima njihovi prihodi nisu dovoljni da si osiguraju obrok.

Dolaze po pomoć

Kako je za Nezavisne novine nedavno kazao Miroslav Subašić, predsjednik UG "Mozaik prijateljstva" iz Banje Luke, dnevno spreme i do 700 obroka. - Više od 1400 osoba obrati nam se za pomoć, a vikendom pravimo oko 1000 obroka - kazao je Subašić. Prema njegovim riječima, opstanak je sve teži, a što je stanje u društvu lošije, njihova kuhinja je sve punija. -Iako nije lako, snalazimo se. Svaki dan kao da se neko čudo dogodi - kazao je on i dodao kako ne bi mogli opstati da nemaju pomoć dobrih ljudi.

Da situacija nimalo nije dobra, najbolje pokazuju podaci iz dokumenta "Integrirani sustav socijalne zaštite za 2020. godinu" koji je na službenim stranicama objavio Federalni zavod za statistiku. Kako je prikazano u podacima, udio socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu Federacije Bosne i Hercegovine u 2020. godini je 20,63 posto, dok je u 2019. godini iznosio 17,71 posto. Za naknade u socijalnoj zaštiti u 2020. godini izdvojeno je 96,75 posto od ukupnih izdataka za socijalnu zaštitu, dok je u 2019. godini za iste naknade izdvojeno 96,98 posto. Od funkcija socijalne zaštite u 2020. godini, najveći dio naknada potrošen je na olakšavanje financijskog opterećenja od rizika starosti - 35,89 posto, zatim za naknade zdravstvene zaštite - 32,86 posto, a najmanji za funkciju stanovanja - 0,04 posto. Da su s godinama rasli i ukupni izdaci socijalne zaštite, pokazuju podaci iz dokumenta. Naime, 2016. godine ukupno je izdvojeno 3.633,713.167, a četiri godine kasnije, odnosno 2020. godine, izdaci su narasli na 4.590,725.821 KM. Za bolest i zdravstvenu zaštitu 2016. godine podijeljeno je 882,054.811 maraka, a 2020. - 1.459,577.170 KM. Osobama s invaliditetom je 2016. godine izdvojeno 491,249.843 KM, a četiri godine kasnije 409,740.713 maraka. Od 2016. do 2020. godine rasla su izdvajanja i za starost. Kako je objašnjeno u dokumentu, starost se odnosi na održavanje prihoda te novčanu ili nenovčanu podršku, osim zdravstvene njege, a u vezi sa starošću. A kada promatramo novčanu podršku, vidimo da je ona od 2016., kada je iznosila 1.136,847.550 KM, za četiri godine narasla na 1.594,002.228 maraka. Preživjeli uzdržavani članovi su, prema podacima iz 2016., dobili 730,471.758 KM, a 2020. godine 734,276.568 maraka. Obiteljima s djecom je također rasla potpora. Prve prikazane godine, odnosno 2016. godine, dobili su 68,899.022 marke, a novčane naknade su 2020. godine narasle na 88,636.485 KM. Naknade nezaposlenima su s 119,832.344 KM rasle na 133,265.636 KM. Pomoć koja je namijenjena za stanovanje, odnosno koja se dodjeljuje za podmirenje troškova stanovanja, s 1,848.873 KM, koliko je iznosila 2016., pala je na 1,828.484 KM - koliko je izdvojeno 2020. godine. Za socijalnu isključenost koja nije drugdje kvalificirana 2016. izdvojeno je 18,328.724, a 2020. čak 20,001.132 marke.

Istraživanje

Kao je priopćeno iz Federalnog zavoda za statistiku, podaci prikupljeni istraživanjem ESSPROS mogu biti podložni revizijama zbog pronalaženja novih izvora podataka, poboljšanjima u iskoristivosti postojećih izvora podataka ili daljnjih usklađivanja s metodologijom ESSPROS. - ESSPROS je harmonizirani sustav koji pruža sredstvo analize i usporedbu financijskih tokova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a jesu pružiti sveobuhvatan opis socijalne zaštite u državama članicama Europske unije i zemljama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji, financiranje socijalnih naknada te stvoriti sustav pogodan za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama, priopćeno je iz Federalnog zavoda za statistiku. 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.