Neurologinja Ilene Ruhoy je za Mind Body Green objasnila da je imala teško djetinjstvo; roditelji su joj bili razvedeni, ona je živjela s majkom i sestrom u lošim uvjetima, a otac joj je bio alkoholičar, ali je svejedno uspjela upisati i završiti medicinu gdje je upoznala svojeg muža. Zatim je dobila tumor mozga i prošla kroz operaciju i zračenja, ali svejedno tvrdi da anksioznost i stres mogu dobro djelovati na ljude.
Ono što ona tvrdi jest da je kroz svoj put iskusila anksioznost, ali onaj tip anksioznost koji ju je potaknuo da djeluje i da se pomakne s mjesta. Većina ljudi u svojem životu na svojoj koži osjeti djelovanje anksioznosti i stresa, ali bismo se trebali zapitati jesu li nam ta stanja pomogla da neki zadatak obavimo bolje ili da ga ne obavimo uopće.
Postoje dva tipa stresa. Jedan tip će vas natjerati da se potrudite više učiti za test i to je stres koji nas tjera na analiziranje i ispitivanje situacije i zbog kojeg zapravo znamo svoj sljedeći korak stoga je to koristan stres.
Druga vrsta stresa je onaj stres koji će nas paralizirati kada ćemo trebati održati prezentaciju i taj nezdravi stres može loše utjecati na vaše radne sposobnosti, spavanje, apetit, socijaliziranje i slično. Uz takav stres osoba je puna strahova, a često su ti strahovi iracionalni.
Dakle, dobar tip stresa sa sobom donosi zadovoljstvo, veselje i osjećaj da smo uspjeli ostvariti željeni cilj. To je stres koji nas pokreće na akcije i na djelovanje; stres koji nas tjera da promijenimo svijet na bolje.
Ono što neurologinja savjetuje je da prihvatimo dobar stres kao ljudski mehanizam koji nam pomaže da bismo ostvarili željene ciljeve, dok za osobe koje se nose s lošim stresom zbog kojega ne mogu pravilno funkcionirati preporučuje stručnu pomoć.