Roboti distribuiraju lijekove u nekim bolnicama, u pojedinim hotelima prijavljuju goste na recepciji, rade u automobilskoj industriji, u Amazonovim skladištima... a u budućnosti se očekuje sve veća uloga robota u skrbi za ostarjelo stanovništvo. U Europskoj uniji, u kojoj je zaposleno oko 200 milijuna ljudi, deseci milijuna radnih mjesta mogli bi nestati u skoroj budućnosti zbog robotizacije i umjetne inteligencije.
Njeguju starije, dijele lijekove
Prema posljednjim podacima Eurofounda, oko 6% tvrtki u EU je 2022. koristilo robote, najviše u proizvodnji i najčešće su ih koristile velike tvrtke. U prosjeku je više od petine velikih tvrtki koristilo industrijske robote koji obavljaju repetitivne ili fizički zahtjevnije poslove, a 10% njih uslužne ili servisne robote koji mogu donositi odluke, a rade zajedno s ljudima. Analiza Eurofounda još nije pronašla dokaze o otpuštanjima radnika zbog automatizacije jer ih se prebacuje na nadzorne i druge poslove. No zabrinutost zbog budućih gubitaka radnih mjesta postoji. Eurofound navodi primjer talijanske bolnice u kojoj napredni robotski sustav pohranjuje i distribuira lijekove te roboti tako olakšavaju posao medicinskim sestrama, kojima ostaje više vremena za pacijente. I nije ta bolnica jedina. Roboti u bolnicama u EU ne dijele lijekove izravno pacijentima, nego ih sortiraju i pohranjuju u kontroliranim uvjetima. Kad liječnik ili sestra naruče lijek za pacijenta, robot ga dostavlja na odjel. No u Japanu autonomni roboti izravno dostavljaju lijekove pacijentima. Roboti se koriste i kao asistenti u njezi starijih i osoba s invaliditetom te se očekuje da će humanoidni roboti imati važnu ulogu u budućoj skrbi za starije. Prema podacima Međunarodne federacije robotike (IRF), u EU je 2023. u prosjeku bilo više od 200 robota na 10.000 zaposlenih, a najviše ih ima Njemačka. U svijetu je Južna Koreja rekorder s oko 1000 robota na 10.000 zaposlenih. U Nizozemskoj se autonomni traktori koriste u poljoprivredi i smanjuju potrebu za ljudskim radom. U finskoj tvornici medicinskih proizvoda koboti (kolaborativni roboti), dizajnirani da rade zajedno s radnicima, pomažu im u sastavljanju proizvoda koji traže preciznost. No radnici su se, iako cijene pomoć kobota, žalili da su spori, odnosno da moraju čekati da koboti završe svoj programirani zadatak prije nego što oni mogu započeti sa svojim. No zbog sigurnosnih protokola koboti su dizajnirani da rade pažljivo i sporije se kreću kako ne bi povrijedili radnike.
Prof. dr. sc. Zvonimir Galić s Katedre za psihologiju rada i ergonomiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta ističe da će roboti i umjetna inteligencija znatno promijeniti tržište rada.
– Ne može se točno predvidjeti koliko će poslova nestati, ali prema Svjetskom monetarnom fondu, nestat će ili će se znatno promijeniti između 30 i 70% postojećih radnih zadataka. Procjenjuje se da će do 2030. u svijetu nestati oko 90 milijuna radnih mjesta, ali očekuje se da će se stvoriti i mnogo novih. Jednostavne repetitivne poslove odrađivat će roboti. U skladištima Amazona već sada postoje skladišta bez ljudi u kojima rade roboti koji pakiraju i isporučuju pošiljke. Poslodavci, stisnuti nestašicom radne snage, bit će jako zainteresirani investirati u te tehnologije. Razvijenije ekonomije više će biti izložene utjecaju umjetne inteligencije. Mi, srećom u nesreći, nismo razvijeni jer nam se ekonomija uglavnom temelji na uslužnim djelatnostima pa će kod nas utjecaj umjetne inteligencije, koji će biti svugdje brz i opsežan, biti nešto sporiji. Japanci su već napravili humanoidne robote koji pomažu starijim ljudima i služe im za druženje – ističe Galić.
Smatra da će utjecaj robotizacije i umjetne inteligencije na tržište rada biti velik.
– Na testovima kreativnosti zadnja verzija ChatGPT-ja bolja je od 94% ljudi. Osim što će olakšavati i ubrzavati automatizaciju, umjetna inteligencija obavljat će složenije poslove za koje smo mislili da ih mogu raditi samo ljudi. AI će rutinski odrađivati dijelove novinarskog posla, npr. preuzimanje i sažimanje agencijskih vijesti, a u ljudskim resursima može pisati oglase, odraditi intervjue i selekciju kadrova. Nisam zloguki prorok, ali puno radnih zadataka će nestati, ali nastat će novi, koji će tražiti veliku prilagodbu svih nas. Globalno će te promjene ići puno brže i intenzivnije nego lokalno kod nas. U Americi već imate preporuke da se djeca ne školuju za vozače kamiona jer će ta radna mjesta biti automatizirana.
Budući da sam u Hrvatskoj akademiji za menadžment, koja je strateški partner Američke akademije za menadžment, na sastanku s njima čuo sam šokantan podatak da se njihovi fakulteti koji se bave obrazovanjem menadžmenta pripremaju na to da će srednjoročno dominantno ljude obrazovati AI. Neće više sa studentima raditi profesori, nego AI. Razvojem AI-a poslodavci će trebati manje ljudi.
Očekuje se da će doći do tehnološke nezaposlenosti jer će neki stari poslovi nestati, a novi neće tako brzo nastati. Najkasnije bi mogla biti robotizirana jednostavna zanimanja koja su u izravnom kontaktu s ljudima, jer robot može fizički pomagati starijoj osobi, ali još je ne može utješiti kao čovjek. Ljudi se ne mijenjaju tako brzo kao tehnologija i pitanje je kakve će biti reakcije ljudi o kojima skrbe roboti – kaže Galić.
Nerazvijenima robovi...
Ekonomist prof. dr. sc. Ljubo Jurčić ističe da utjecaj robotizacije na tržište rada ovisi o strukturi gospodarstva jer je neke poslove lako robotizirati i automatizirati. I on navodi primjer Amazona, u kojem roboti zamjenjuju nekvalificirane radnike. No AI preuzima poslove i od najeduciranijih ljudi.
– Recimo, strojevi prave strojeve, za poslove za koje je prije trebao programer, sada imate softvere najviše razine koji odrađuju posao programera. Kako kod nas robote ima malo tvrtki, poput Končara, dok Kinezi i ostali Azijati prednjače s brojem robota, mi nemamo puno poslova koji se mogu robotizirati, osim nešto u ugostiteljstvu.
Roboti su relativno velika investicija za koju morate imati visok dohodak i produktivnost. A mi to nemamo, jer zašto će kod nas, s ovom strukturom ekonomije, raditi robote kad poslodavci mogu uvesti jeftine radnike iz Nepala ili druge siromašne zemlje? Rimsko Carstvo nije bilo inovativno pa kad im je ponestalo radnika, nisu išli povećati efikasnost i produktivnost postojećih, nego su uvezli više robova. U bogatijim zemljama imate veliki dohodak i produktivnost te novac za ulaganje u robote. U Japanu su već prije desetak godina u hotelima, a sada već to imate i u Europi, roboti radili poslove od recepcije do room servisa – govori Jurčić. Prije se, kaže, proizvodnja iseljavala u zemlje s jeftinom radnom snagom, a sad kad se razvila robotizacija i automatizacija, proizvodnja se vraća u središte tržišta. Roboti zamjenjuju dostavljače, kao što i dronovi dostavljaju ljudima u Americi hranu, lijekove, knjige...