Poremećaja spavanja u BiH sve je više i to je jedan od prvih psihički zabilježenih problema u ovoj pandemiji koja je prije gotovo godinu dana cijeli svijet gurnula u neizvjesnost neviđenih razmjera. Liječnici u domovima zdravlja u Hercegovini otkrivaju nam da je problema s nesanicom bilo i ranije, no sad se broj povećao, piše Večernji list BiH.
Adaptacija na novonastalo
- Uz one koji su preboljeli koronu i kod kojih se nesanica javlja kao produkt bolesti, sve je više onih koji bar po simptomima nisu oboljeli, a koji imaju problema ili da utonu u san ili sa samim snom i to je ono što zabrinjava. To su te psihičke posljedice doba u kojem živimo, a poremećaj spavanja jedna je od najgorih posljedica. Poručio bih da se razgovara sa stručnim osobama i da se lijekovi ne uzimaju na svoju ruku. Od četvrtine do polovine stanovništva u BiH ima problema sa spavanjem - priča nam liječnik jednog doma zdravlja. Somnologinja (stručnjak medicine spavanja) i specijalistkinja neurologije dr. Ana Marija Šantić govorila je nedavno o tome kako se značajan broj ljudi adaptirao na novonastalu situaciju s pandemijom pa im liječnička pomoć zbog nesanice ne treba, ali stručnu osobu treba potražiti onda kad nesanica potraje dulje od nekoliko tjedana, a udružena je sa značajnim poteškoćama dnevnog funkcioniranja, kad pacijenti posežu samostalno za lijekovima za spavanje, a osobito kad su uz nesanicu trajno prisutni simptomi anksioznosti ili depresivnog poremećaja. Naglasila je važnost higijene spavanja i drugih elemenata da bi se stanje popravilo. - To podrazumijeva osiguranje dovoljne količine vremena koje namjeravamo provesti spavajući, zatim odlazak na spavanje u približno isto vrijeme, izbjegavanje tjelesne aktivnosti kasno navečer te izbjegavanje izloženosti plavom svjetlu ekrana, svakako je preporučljivo izbjegavanje suvišnog opterećenja nepotrebnim informacijama. Naravno, u svakodnevnom funkcioniranju poželjno se informirati o onome što nam je važno, kao što su, primjerice, aktualna epidemiološka situacija i važeće preporuke. Ali osobama koje su vulnerabilnije na izvanjske faktore (tzv. stres-spavači) bilo bi poželjno izbjegavati informiranje o drugim sferama pandemije, kao što su razna nagađanja, teorije zavjere... Ponekad i takve intervencije mogu biti faktor koji će značajno pridonijeti poboljšanju kvalitete spavanja - njezin je stav. U praksi, dodaje dr. Šantić za Tportal, učestalo susreće pacijente koji posežu za lijekovima i prije nego pokušaju utjecati na kvalitetu spavanja provođenjem mjera higijene spavanja.
Čitanje i slušanje glazbe
Također, opasno je uzimati bilo kakve lijekove za spavanje na svoju ruku. Dala je i nekoliko savjeta za kvalitetan san. - Poželjno je osigurati idealne uvjete spavanja. To podrazumijeva ne previsoku temperaturu, izolaciju od buke... Spavaća soba trebala bi biti mjesto lišeno tehnologije, ali je dobro, ako je potrebno, prije spavanja imati ritual, primjerice, čitanje, slušanje glazbe i sl. Teške tjelesne aktivnosti i treninge treba izbjegavati u kasnijim večernjim satima, kao i teške obroke, uzimanje većih količina tekućine, stimulativna pića s kofeinom u večernjim satima i alkohol. Tijekom dana poželjno se izlagati dnevnom svjetlu, osobito u prijepodnevnim satima - navela je.•