prvi predsjednik HDZ-a BIH

Nema većeg poticaja podjeli BiH od njezina građenja kao unitarne države

Nema većeg poticaja podjeli BiH od njezina građenja kao unitarne države
08.10.2018.
u 16:00
Pogledaj originalni članak

Dr. Davor Perinović, prvi predsjednik HDZ-a, govori o neriješenom nacionalnom pitanju u BiH, zalaganju pojedinaca za ukidanje konstitutivnosti naroda, pokušajima, ali i posljedicama uvođenja građanske države u kojoj bi se glasovalo po principu “jedan čovjek - jedan glas” te poseban naglasak stavlja na mogućnost uplitanja međunarodne zajednice prilikom formiranja vlasti nakon izbora.

Većina analitičara istaknula je da od završetka rata nije bilo prljavije predizborne kampanje od ove. Slažete li se s tom konstatacijom i kakav je vaš dojam?

- Moj dojam je također kako je ovo bila najprljavija kampanja koja je do sada vođena na najprizemniji način. Ovu predizbornu kampanju u BiH, osim povišene razine mržnje te podizanja nacionalnih tenzija, pratile su i neke druge neprimjerene situacije. Ima primjera i kandidata kroz koje možemo govoriti i o propagandnom ratu vođenom tijekom izborne kampanje.

Tri desetljeća nakon rata još uvijek nije riješeno nacionalno pitanje u BiH. Kako gledate na taj problem i može li se konačno doći do rješenja?

- Do rješenja se nije došlo iz razloga što se u BiH sustavno vodi jedan administrativni genocid protiv Hrvata. Konačni politički cilj, posebno ono što se događa u Federaciji BiH, uz pomoć i pojedinih međunarodnih čimbenika, jest da se Hrvate u korijenu uništi, da se izbriše njihovo višestoljetno postojanje, njihova kultura i identitet, prvenstveno u Federaciji BiH. Postoje diskriminacije u mnogim oblastima, pa tako ima primjera i u mojoj struci. Liječnike se smjenjuje jer su Hrvati. I osobno znam za takve slučajeve. To je strašno i zabrinjavajuće.

Pojedini politički subjekti koji su se do jučer zaklinjali u konstitutivnost naroda, uoči izborne kampanje, a posebno tijekom nje, isticali su potrebu za ukidanjem konstitutivnosti. Je li moguće u budućnosti da se to i dogodi?

- Moguće je ako se ostvari projekt stvaranja muslimanske države u srcu Europe. Ako se ne budemo borili za naša prava, Hrvata u BiH neće biti. S druge strane, zagovornici ukidanja konstitutivnosti, a oni dolaze s tzv. bošnjačke ljevice, imaju cilj stvaranje građanske države po principu “jedan čovjek - jedan glas”, a to je vrlo opasno raditi u složenoj državi kao što je BiH. Unitarizm nosi mnoga iskušenja i opasnosti. Kad se govori o podjeli BiH, a često se u medijima to pitanje ističe, smatram kako nema većeg poticaja podjeli od građenja BiH kao unitarne građanske države.

Podsjeća li vas zalaganje za građansku BiH na raspad Jugoslavije u vrijeme Slobodana Miloševića koji je upravo zagovarao opciju “jedan čovjek - jedan glas”?

- Pojedinci iz bošnjačkih stranaka danas se ponašaju isto kao i Srbi u Jugoslaviji. Jedan od uzroka raspada bivše države bila je ideja koju je Milošević zagovarao: “jedan čovjek, jedan glas”. Stoga sam začuđen da ideje o ukidanju konstitutivnosti, stvaranju građanske države i slično dolaze iz krugova koji su politički slijepci jer takve ideje mogle bi biti i uzrok raspada BiH.

Kako komentirate izjavu reisa Huseina Kavazovića da nije u redu da pripadnici jednog naroda biraju zastupnike iz drugog?

- Uvaženi reis Kavazović pokazao se kao iskreni prijatelj hrvatskog naroda, a iz te njegove izjave može se iščitati poruka suživota. Poznajem određen broj osoba iz kulturnog i vjerskog života Bošnjaka koji također dijele Kavazovićevo mišljenje. Međutim, po mom sudu, postoji i jedan broj Bošnjaka koji ima plan dominacije brojnošću i od toga ne odustaju.

Koliko na budućnost BiH, pa i njezinu opstojnost, utječe sve veći broj osoba koje se doseljavaju iz arapskog svijeta?

- Nisam prorok, ali neki cilj postoji s tim doseljavanjem. Živim u blizini Željezničkog kolodvora u Sarajevu i često susrećem osobe, čak i u maskirnim uniformama s različitim oznakama koje su mi nepoznate. Žena i djece na kolodvoru nema, samo su mlađi muškarci. Priča da su u tranzitu ne pije vode jer ih se pedesetak već naselilo oko Željezničkog kolodvora i bave se nedopuštenim poslovima. Smatran da njihovo naseljavanje ovih krajeva ima neki viši cilj.

Evidentno je da se opći izbori održavaju bez provedbe odluke Ustavnog suda i bez promjene Izbornog zakona nakon izbora. Hoće li se, po vašem mišljenju, međunarodna zajednica uplesti nakon izbora kod formiranja vlasti?

- Međunarodna zajednica se već uplela. Pa u medijima se piše o britanskim špijunima koji su došli navodno zbog izbornog inženjeringa, a taj inženjering nije ništa drugo no legalno lažiranje izbora. U tom smislu strah me je da se Hrvate obespravi, da im se nametnu kojekakvi iznajmljivači hrvatskih imena s ciljem da ih se stjera u kut.

Možete li se složiti s činjenicom da se među brojnim političkim strankama u BiH jedino HDZ borio za europsku BiH i ulazak u NATO?

- To je točno. Jedan sam od suosnivača HDZ-a u RH, bio sam član prvog radnog Predsjedništva. Danas kada vratim film unatrag, sjetim se razgovora s pokojnim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom koji je uvijek govorio da bi trebalo što prije moguće ući u NATO savez jer je to vojna organizacija, a ne politička i ona daje osjećaj sigurnosti. Dr. Tuđman je uvijek podupirao ulazak u NATO. U to vrijeme se počelo pričati o Europskoj uniji i svi su bili zaluđeni tom idejom. Nikada neću zaboraviti dr. Tuđmana kada smo sjedili u Nazorovoj u Zagrebu i kada je kazao za EU “da Beograd zamijenimo Bruxellesom”. Tada me upitao zbog čega se mi onda borimo za samostalnost. To su bile njegove riječi koje su mnogi zaboravili. Danas kada vidimo što se sve događa u EU, jasno mi je zbog čega je pokojni predsjednik bio skeptičan glede EU-a.

Jesu li, po vašem mišljenju, ovi izbori samo igra brojki i smatrate li da će Hrvate predstavljati legitimni predstavnici?

- Ni u kojem slučaju ne bi bilo dobro da netko bira uime Hrvata, a u ovom slučaju riječ je o Bošnjacima. To bi moglo u krajnjem slučaju izazvati velike posljedice, prvo kada je u pitanju formiranje vlasti. Isto tako, naš izborni sustav je pun manjkavosti pa me je zato strah da ovi izbori ne budu u neku ruku igra brojki. Naime, da se promijenio Izborni zakon sukladno odluci Ustavnog suda BiH, osiguralo bi se legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, pa time i hrvatskog naroda.

Bili ste prvi predsjednik HDZ-a. Možete li se sjetiti koliko je HDZ dobio glasova na prvim višestranačkim izborima u BiH?

- HDZ je tada dobio više glasova nego što je bilo Hrvata. Tada smo imali dosta simpatizera među Muslimanima. Međutim, pojedini bošnjački krugovi radili su sustavno na razbijanju jedinstva Hrvata i Muslimana. Podsjetit ću vas da je prvi dopredsjednik HDZ-a bio Nijaz Begić, jedan od suosnivača HDZ-a. To je bilo tako tada, a danas je sve drugačije. •

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.