Više od 180.000 radnika u Republici Srpskoj, odnosno dvije trećine zaposlenih, ne doseže iznos prosječne republičke plaće - rekao je danas predsjednik Saveza sindikata RS-a Goran Stanković, ukazujući na potrebu povećanja plaća i stvaranja uvjeta za dostojanstven život radnika.
Stanković je na konferenciji "Dostojanstvena plaća - temelj dostojanstvenog rada“, koju je Savez sindikata RS-a organizirao u povodu Svjetskog dana dostojanstvenog rada, rekao da je strateški cilj sindikata da se više ne govori samo o najnižim plaćama i zaradama od kojih radnici mogu preživjeti, već o plaćama koje omogućavaju dostojanstven život.
- Osim osnovnih životnih potreba, prehrane, stanovanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite, moramo normalno živjeti, da ne gledamo kako svaki fening koji zaradimo utrošiti na neke osnovne životne potrebe, nego jednostavno živimo i ostajemo i radimo u RS-u - rekao je Stanković.
On je istaknuo da je povećanje plaća jedan od načina za zadržavanje domaće radne snage, navodeći da bi bolje zarade trebale doprinijeti ostanku radnika u RS-u.
Prema njegovim riječima, dvije trećine radnika ne doseže prosječnu plaću u RS-u, što predstavlja više od 180.000 zaposlenih, dok su plaće u gospodarstvu od 200 do 400 KM niže od prosječne plaće.
Stanković smatra da prostor za povećanje plaća postoji i kroz raspodjelu dobiti koju ostvaruju poduzeća.
- Taj dio dobiti mora se preliti i na plaće samih radnika - rekao je Stanković, ocjenjujući da bi dostojanstvena plaća bila ulaganje u jačeg radnika, obitelj, gospodarstvo i stabilniju demografsku sliku RS-a.
Predsjednik Unije udruge poslodavaca RS-a Zoran Škrebić rekao je da među sindikatom i poslodavcima nema razlike u stavu da plaće trebaju rasti, ali da postoji razlika u pogledu načina na koji to treba ostvariti.
- Mi smatramo da to ne može biti administrativnim putem, da to mora biti u skladu s makroekonomskim pokazateljima - rekao je Škrebić.
On je istaknuo da se prilikom povećanja plaća mora voditi računa o gospodarskim subjektima koji imaju negativne trendove, posebno o izvoznim poduzećima, kako povećanje troškova rada ne bi ugrozilo njihovo poslovanje, a time i radna mjesta.
Škrebić je naveo da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji u RS-u u posljednje tri godine smanjen za oko 5000, dok je ukupan broj zaposlenih ostao približno na istoj razini, odnosno nešto je povećan.
Prema njegovim riječima, prosječna plaća u prerađivačkoj industriji iznosi oko 1400 KM i niža je od prosječne plaće u RS-u.
On je ukazao na negativne trendove u gospodarstvu, uključujući pad gospodarske aktivnosti, smanjenje zaposlenosti i pogoršanje vanjskotrgovinskog odnosa te ocijenio da će ekonomske turbulencije koje dolaze iz Europe i svijeta trajati i u idućem razdoblju.
Škrebić je naglasio da posebnu pozornost treba posvetiti izvozno orijentiranim poduzećima, jer ona, kako je rekao, stvaraju novu vrijednost koja se potom raspoređuje kroz gospodarstvo i društvo.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je da je povećanje plaća bilo središnja tema konferencije, uz pitanje kako povećati zarade, a da to istovremeno bude održivo za gospodarstvo.
- S jedne strane imate odljev radne snage i deficit koji se već manifestira u ozbiljnom obujmu, a s druge strane imate situaciju da ti radnici djelomično i odlaze zbog toga što su niže zarade u odnosu na zemlje u koje emigriraju - rekao je Mlinarević.
On je naveo da bi u određivanju minimalne zarade trebalo uzeti u obzir troškove života, ali i kretanje produktivnosti, kako bi zarada mogla pokriti osnovne potrebe radnika, a poslodavci mogli takve plaće isplaćivati.
Mlinarević je kao moguće mjere naveo i porezne promjene kojima bi država pomogla sektorima izloženim pritisku inozemne konkurencije, posebno prerađivačkoj industriji, kroz smanjenje doprinosa za zaposlene, ali i omogućavanje pristupa novim tehnologijama i dodatnim grantovima za povećanje produktivnosti i tehnološke intenzivnosti proizvodnje.
Govoreći o problemima na tržištu rada, on je ukazao i na isplate dijela zarade „na ruke“, navodeći da bi njihovo suzbijanje i legalizacija punog iznosa zarade poboljšali položaj radnika, uključujući buduće mirovine i kreditnu sposobnost.
Mlinarević je ocijenio da je konferencija pokazala da socijalni partneri mogu otvoreno razgovarati o razlikama u stavovima i tražiti rješenja koja bi istovremeno unaprijedila položaj radnika i omogućila održivo poslovanje gospodarstva.