Savezi koji to nisu

Ne postoje stabilni politički savezi na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini

22.02.2021.
u 15:44
Pogledaj originalni članak

U Bosni i Hercegovini ne postoje jednoobrazne parlamentarne većine i stabilne koalicije. Ni prije to nije bio slučaj, a aktualni izborni mandat pokazuje da je zapravo moguće koaliranje svakog sa svakim, piše Večernji list BiH. 

Negdje da, negdje ne

Na državnoj razini izvršnu vlast uspostavile su stranke koje su dobile najveći izborni legitimitet unutar svojih naroda, a to su SDA, SNSD i HDZ BiH. Svaka od ovih stranaka u vlast je uvela i svoje partnere pa je tako dio vladajuće koalicije bio i SBB, DF, DNS, Socijalistička partija RS, Ujedinjena Srpska (US). U međuvremenu, SBB i DNS napustili su vladajuću koaliciju, ali za razliku od SBB-a, DNS nije povukao svog ministra iz Vijeća ministara. Rezultati glasovanja u državnom Parlamentu često pokazuju da ni ostatak formalne vladajuće koalicije ne funkcionira, pa je tako SDA neke od najvažnijih odluka donio preglasavajući svoje “partnere” iz HDZ-a i SNSD-a, a uz pomoć “oporbenih” SDS-a, PDP-a, SDP-a i NS-a.

Nešto je jasnija situacija na entitetskoj razini. U Federaciji se izvršna vlast nije promijenila nakon izbora, a formalno je čine SDA, HDZ BiH i SBB, iako na prijedlog SDA u raspodjeli funkcija sudjeluje i DF. U Parlamentu Vlada FBiH često može računati samo na potporu SDA i HDZ, dok SBB i DF glasuju ovisno o situaciji i vlastitim interesima. Zato se Vlada i ne usuđuje u parlamentarnu proceduru uputiti neke važne reformske zakone jer nema jamstva da će ih podržati sve formalno vladajuće stranke.

U Republici Srpskoj parlamentarnu većinu, koja podupire i entitetsku Vladu, čini koalicija okupljena oko SNSD-a, a u kojoj su još NDP, US, SP, DEMOS te više neovisnih zastupnika koji su napustili DNS. Iste stranke surađuju i na lokalnoj razini, iako su u pojedinim općinama i gradovima zabilježeni i slučajevi koaliranja SNSD-a s drugim strankama koje imaju oporbeni status na entitetskoj razini. Pravo šarenilo vlada po županijama, a izuzetak su Zapadnohercegovačka i Posavska županija, gdje HDZ BiH ima natpolovičnu većinu i ne treba koalicijske partnere.

Ipak, u Posavskoj županiji u Vladu je uključen i SDA. Vodeća bošnjačka stranka nije HDZ-u uzvratila na isti način u Tuzlanskoj županiji, gdje su donedavno obnašali vlast uz pomoć DF-a, SBB-a, Socijaldemokrata i Stranke za BiH. U međuvremenu je formirana nova županijska Vlada, u kojoj je jedina konstanta SBB, a novi partneri su PDA, SDP i NS, dok je na čelo jednog ministarstva došao i kadar HDZ-a, koji je formalno predložio PDA jer HDZ nema parlamentarni status u TŽ-u.

SDA i HDZ mnogo bolje, čini se, surađuju u Zeničko-dobojskoj županiji, gdje čine okosnicu vlasti zajedno s A-SDA i SBiH. Najveća bošnjačka i hrvatska stranka upravljaju i Srednjobosanskom županijom, ali i Hercegovačko-neretvanskom, gdje je još uvijek Vlada iz prošlog saziva, u kojoj je i SBB.

Interesi, kalkulacije...

Najbrojnije u stranačkom pogledu vlade su u Hercegbosanskoj i Bosanskopodrinjskoj županiji. U HBŽ-u se dugo čekalo na uspostavu izvršne vlasti, da bi konačno bivši hadezeovci, okupljeni oko HNP-a, imenovali vladu zajedno s HDZ-om 1990., SDA, Županijskom neovisnom listom, SNS-om te dijelom SNSD-a. U Goraždu je pak županijska Vlada okupljena oko SDA, a u njoj su još DF, SZBiH, A-SDA, NBL, Goraždanska priča i SBB. Ova Vlada je nestabilna, baš kao i ona u Unsko-sanskoj županiji, koju predvode A-SDA i SDP.

Više je nego očito da bi za političku stabilnost i učinkovitost vlasti bilo bolje da postoji vertikalno uspostavljena koalicija na svim razinama, od državne do županijske, ovisno o zastupljenosti političkih stranaka na određenom prostoru. No, zbog stranačkih interesa, raznih kalkulacija i uvjetovanja, malo je vjerojatno da se takvo što dogodi do kraja ovoga izbornog mandata. •

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.