NATO razmatra "agresivniji" odgovor na ruske kibernetičke napade, sabotaže i kršenja zračnog prostora, prema riječima najvišeg vojnog časnika Saveza. Admiral Giuseppe Cavo Dragone rekao je za Financial Times da zapadni vojni savez razmatra pojačavanje odgovora na hibridno ratovanje iz Moskve. "Proučavamo sve... Što se tiče kibernetičke sigurnosti, pomalo smo reaktivni. Razmišljamo o tome da budemo agresivniji ili proaktivniji umjesto reaktivni", rekao je Dragone, koji je predsjednik NATO-ovog vojnog odbora. Europu su podsjetimo, pogodili brojni incidenti hibridnog rata. Neki se pripisuju Rusiji, a drugi su nejasni, od rezanja kabela u Baltičkom moru do kibernetičkih napada diljem kontinenta. Neki diplomati, posebno iz istočnoeuropskih zemalja, pozvali su NATO da uzvrati udarac. Takav odgovor bio bi najlakši za kibernetičke napade gdje mnoge zemlje imaju ofenzivne sposobnosti, ali bi bio manje jednostavan za sabotaže ili upade dronova. Dragone je rekao da bi se "preventivni udar" mogao smatrati "obrambenom akcijom". "To je dalje od našeg uobičajenog načina razmišljanja i ponašanja", dodao je.
"Biti agresivniji u usporedbi s agresivnošću našeg suparnika mogla bi biti opcija. Problemi su pravni okvir, jurisdikcijski okvir, tko će to učiniti?", kazao je. NATO je imao uspjeha sa svojom misijom u okviru koje su brodovi, zrakoplovi i mornarički dronovi patrolirali Baltičkim morem, spriječivši ponavljanje brojnih incidenata rezanja kabela iz 2023. i 2024. od strane plovila povezanih s ruskom tajnom flotom koja je osmišljena za zaobilaženje zapadnih sankcija. "Od početka Baltičkog stražara ništa se nije dogodilo. Dakle, to znači da ovo odvraćanje djeluje", dodao je Dragone.
Unatoč uspjehu NATO-ove misije, u Savezu i dalje postoji zabrinutost nakon što je finski sud odbacio slučaj protiv posade broda Eagle S, plovila skrivene flote koje je prerezalo nekoliko podvodnih električnih i podatkovnih kabela, jer se brod nalazio u međunarodnim vodama kada se dogodila sumnjiva sabotaža. Na pitanje je li to ruskim brodovima dalo odriješene ruke u međunarodnim vodama, finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen rekla je za FT: "Da, i to je problem" . Šef NATO-ovog vojnog odbora rekao je da je ključni test odvraćanje buduće agresije. "Kako se postiže odvraćanje - odmazdom, preventivnim udarom - to je nešto što moramo duboko analizirati jer bi u budućnosti mogao postojati još veći pritisak", dodao je Dragone.