Slučajevi policijskih službenika u Tuzli i Sarajevu koji su, prema dostupnim informacijama, povezani s poslovima seksualne eksploatacije maloljetnica, predstavljaju jedno od najozbiljnijih narušavanja profesionalnog i moralnog integriteta policijske službe, ocijenio je u razgovoru za Fenu prof. dr. Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sveučilišta u Sarajevu.
– Takvi događaji ne mogu se promatrati isključivo kao individualni prijestupi, naprotiv, oni otkrivaju dublje sustavne slabosti koje zahtijevaju temeljito preispitivanje organizacijskih, etičkih i nadzornih mehanizama unutar policije – upozorava Kržalić.
Ukoliko se utvrdi odgovornost za ovakve teške oblike zloupotrebe položaja, istaknuo je, jasno je da su unutarnje kontrole, selekcija kadrova i profesionalni nadzor zakazali.
Odgovornost menadžmenta u takvim situacijama ne ogleda se samo u pokretanju kaznenih i disciplinskih postupaka, nego i u stvaranju organizacijske kulture u kojoj nema mjesta za prikrivanje, toleriranje ili relativiziranje neetičkog ponašanja.
– Upravo način na koji institucija reagira postaje test njezina integriteta. Nije dovoljno reći „mi sve radimo“. Zašto to kažem? Zato što ovakvi slučajevi imaju izravan i razoran učinak na povjerenje građana u institucije koje ih trebaju štititi, tj. u policiju. Policija postoji da bi štitila zakon, dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca, a posebno djece i ranjivih skupina. Kada oni koji bi trebali štititi postanu akteri zlostavljanja, građani gube vjeru u samu ideju pravde i zaštite. Povjerenje, jednom narušeno, obnavlja se sporo i teško, što zahtijeva transparentnost, odlučno i maksimalno sankcioniranje odgovornih, te dubinsku institucionalnu reformu – rekao je Kržalić.
Promatrano u širem kontekstu, riječ je o pitanju sigurnosti građana i društvene stabilnosti. Svaka zloupotreba u policijskim redovima proizvodi domino-efekt: slabi povjerenje u pravosuđe i policiju, povećava osjećaj nesigurnosti i potiče građansku apatiju. Zato je obnova profesionalne etike i nadzora unutar policije ne samo moralni, nego i sigurnosni prioritet države.
– Na kraju, ovakvi slučajevi moraju biti prekretnica za sustav, a ne epizoda koja će se zaboraviti kroz naredni medijski ciklus ili biti potisnuta novim skandalom ili političkom igrom. Povjerenje javnosti i sigurnost građana počivaju na jasnom principu da nitko nije iznad zakona – pa ni oni koji ga provode – zaključio je prof. Kržalić.