U utorak se u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH cijeli dan čekalo objašnjenje iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, čija je ranija obavijest o potrebi podnošenja ostavki novoizabranih zastupnika unijela pravu pomutnju i postavila pitanje racionalnosti izmjena Izbornoga zakona koje je nametnuo Christian Schmidt 2024. Te su izmjene u biti dobro zamišljene kako bi se ubrzala dinamika uspostave novih vlasti i spriječile opstrukcije, no svejedno su stvorile velike probleme. Doznaje se kako je dio članova Središnjeg izbornog povjerenstva nastojao podmetnuti suspendiranje Doma naroda, što bi dodatno zakompliciralo sve procese, piše Večernji list BiH.
Očito vodeći se logikom što gore, to bolje. Ponajprije se tu radilo o Željku Bakalaru, bivšem savjetniku Željka Komšića. Naime, u SIP-u su znali da tumačenje s podnošenjem ostavki može izazvati probleme, pa se nije imalo kvoruma za odlučivanje. Sporna odluka je svejedno na čudan način upućena županijskim skupštinama i Domu naroda kako bi se očito zakompliciralo stanje, ponajprije oko izbora novoga vodstva Federacije BiH, predsjednika i dvoje dopredsjednika, a zatim i Vlade Federacije BiH. To je očito povezano i s namjerama DF-a da se sa SBiH ugura u krilo SDA i postane dio vlasti. No, tek dva sata prije ranije postavljenog roka stiglo je novo objašnjenje iz SIP-a u kojemu je doslovno osporeno što je dan ranije dostavljeno. Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) u novom je dopisu, upućenom 10. studenoga Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, preciziralo na koga se odnosi obveza podnošenja obrasca za utvrđivanje prestanka mandata.
U dokumentu koji je potpisao predsjednik SIP-a Željko Bakalar navodi se kako su obrazac dužni dostaviti izaslanici koji su na općim izborima 2026. godine izabrani u Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ili Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, i to ako prihvaćaju mandate osvojene na ovogodišnjim izborima. Drugim riječima, obveza se odnosi na one koji, uz postojeći mandat u Domu naroda, prihvaćaju novi mandat u jednom od ta dva zastupnička doma. Međutim, u dopisu je posebno naglašeno kako ostale osobe koje su na općim izborima 2026. godine dobile mandat u županijskim skupštinama nisu dužne podnositi ostavku na postojeći mandat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Upravo je ta rečenica ključna za razumijevanje novog tumačenja jer otklanja mogućnost da se obveza automatski primijeni na sve izaslanike koji su izabrani i u županijska zakonodavna tijela. SIP se u objašnjenju pozvao na članak 1.8, stavak 4. Izbornog zakona BiH, a odgovor je dostavljen nakon što je Dom naroda zatražio dodatno tumačenje ranije obavijesti. Time je preciziran krug dužnosnika koji moraju poduzeti potrebne korake te je otklonjena nejasnoća koja je prethodno izazvala zabrinutost zbog mogućih posljedica za rad federalnog Doma naroda. Nasreću, nisu u Vladi Federacije BiH, primjerice kao instituciji koja je s predsjednicom i dvoje potpredsjednika ključna u sustavu izvršne vlasti. Većina ministara, a potvrdili su nam to iz HDZ-ove garniture, prihvatila je mandate izabranih zastupnika. No istodobno su zamrznuli mandat kako bi mogli obnašati dužnosti u izvršnoj vlasti. Identično je postupila i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, koja je također zamrznula mandat u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, čime je zapravo osiguran kontinuitet funkcioniranja Federacije BiH.
Podsjetimo, nakon prvotnog dopisa SIP-a pojavila se bojazan da bi čak 49 od ukupno 80 izaslanika Doma naroda, koji su osvojili mandate i u drugim zakonodavnim tijelima, moglo napustiti federalni Dom naroda. U tom bi slučaju ostao samo 31 izaslanik, što je otvaralo pitanje kvoruma i mogućnost blokade rada tog doma...
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net
Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga