Stupanj razvijenosti jednog demokratskog, socijalno osviještenog i demografski svjesnog društva mjeri se brojem i učinkovitosti mjera usmjerenih pomoći najugroženijima, razvijenim modelima potpore, prepoznatošću najpotrebitijih skupina, ali i spremnošću za uključivanje istih, koliko je to moguće, u sve životne tokove s namjerom pružanja mogućnosti socijalizacije. Uzor su nam u tom pogledu razvijene europske države, s izraženom socijalnom crtom, a da je Federacija BiH na putu ostvariti do sada najtemeljitije reforme iz područja demografije i socijalne zaštite, vidljivo je analizom pripremljenih zakonskih rješenja i urađenih znanstvenih studija. U prvom redu demografiju se tretira kroz set izravnih mjera, poglavito promatranih kroz prizmu dječjeg dodatka, piše Večernji list BiH.
Novi model
U FBiH se primjenjuje kombinirani model potpora sa županijske te s federalne razine vlasti -potonji je povećan sa 113,50 na oko 195 KM, proračun s približno 50 na 228 milijuna, dok je broj korisnika povećan s približno 70.000 na gotovo 100.000 djece, potvrdili su nedavno iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH. Postojeće rješenje unaprijeđeno je jer su ukinute godišnje obnove prava, uvedena povoljnija pravila za posebno osjetljive kategorije djece, ali je udaren i temelj novoj reformi koja se čeka nakon izbora - izrađena je studija opravdanosti univerzalnog dječjeg dodatka. Prema procjenama korištenim u izradi studije o univerzalnom dječjem dodatku, u Federaciji BiH živi približno 395.000 djece mlađe od 18 godina.
To znači da postojeći sustav, unatoč povećanju broja korisnika, obuhvaća približno svako četvrto dijete. Izvan sustava nisu samo djeca iz obitelji s visokim prihodima. Pravo ne ostvaruju ni brojne obitelji koje tek neznatno prelaze cenzus, uključujući kućanstva s dvije niže ili prosječne plaće, koja također osjećaju posljedice rasta životnih troškova. Na inicijativu ministra Adnana Delića, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u suradnji s UNICEF-om pokrenulo je izradu studije opravdanosti univerzalnog dječjeg dodatka, koju je pripremio Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Studija je završena i predstavljena u Parlamentu Federacije BiH. No da bi se studija pretvorila u konkretno zakonsko rješenje, bit će potrebna i politička odluka, ali i suradnja sa županijama, što, prema informacijama Večernjeg lista, ipak čeka vrijeme nakon izbora. Druga socijalna reforma odnosi se na unaprjeđenje statusa roditelja njegovatelja.
Iako je novo zakonsko rješenje pripremljeno, ono je i dalje u parlamentarnoj proceduri te su očekivanja da će se o njemu glasati tek nakon izbora. A Ministarstvo na čelu s ministrom Adnanom Delićem napravilo je izmjene postojećeg zakonskog okvira te je riješilo ograničenja koja su u značajnoj mjeri opterećivala brojne obitelji.
Proširenje
Prva od stvari koju je trebalo riješiti je činjenica da stari Zakon samo roditeljima djeteta s invaliditetom omogućuje stjecanje statusa njegovatelja, no što ako roditelj nije živ ili zdravstveno sposoban brinuti se o djetetu? Novim rješenjem proširuje se krug članova obitelji koji mogu steći status njegovatelja, No to nije jedina izmjena. Trenutačno postoji ograničenje povezano s duljinom boravka djeteta u školi, vrtiću ili drugoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, tako da su roditelji njegovatelji mogli lako ostati bez statusa zbog uključivanja djece u obrazovni proces, što je u najmanju ruku nelogično jer potreba za cjelodnevnom njegom ne prestaje. Novo rješenje uklanja i ovo i ograničenje povezano s boravkom djeteta u odgojno-obrazovnoj ustanovi, a Večernji list doznaje da se predloženim zakonskim izmjenama uklanja i uzrok nastavka invaliditeta kao kriterij za ostvarivanje statusa te unaprjeđuje položaj obitelji koje njeguju više djece. Još jedna izmjena je spremna, a izvori Večernjeg lista potvrdili su da novi zakonski prijedlog uklanja i dobnu granicu za korištenje prava iz statusa roditelja njegovatelja, koja je trenutačno postavljena na 65 godina.