Trideset i tri godine nakon donošenja odluke o proglašenju Hrvatske Republike Herceg Bosne, jedne od triju republika predviđenih mirovnim planom Thorvalda Stoltenberga i Davida Owena, politička realnost Bosne i Hercegovine pokazuje potpuni izostanak spremnosti za dijalogom i kompromisom oko najvažnijih pitanja, a jedno od njih svakako je i tematika konstitutivnosti naroda i njezina supstrata uobličenog kroz potrebu legitimnog političkog predstavljanja. Hrvatska Republika Herceg Bosna u onom povijesnom smislu imala je svoju značajnu ulogu jer je danas dokaz da su Hrvati jedini od tri naroda prihvaćali sve mirovine planove međunarodne zajednice.
Hrvati su 28. kolovoza, ustrojivši prije toga Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg Bosne, zakonodavno tijelo koje je mirovini plan i predviđao, pristali na plan, no njegova operacionalizacija, zbog ponašanja druge dvije strane u BiH, nije tekla kako su zamislili njegovi autori.
Srbi jesu prihvatili plan, ali su postavili i jasan uvjet prema kojemu ne smije biti teritorijalnih promjena, što je pak u samom startu značilo da bi zadržali nadzor nad 70 posto države, nešto što je čak i u tadašnjim okolnostima bilo neprihvatljivo. Bošnjački predstavnici su kalkulirali, tražeći veće teritorijalne ustupke, a vodeći se pritom i signalima iz međunarodne zajednice o tomu kako se trebaju teritorijalno namiriti na račun Hrvata.
Legitimno predstavljanje
HR Herceg Bosna, osim što je bila posljedica nastojanja hrvatskih političkih predstavnika za prihvaćanjem novog mirovnog plana za okončanje krvavog rata u BiH, bila je i svojevrsni izraz političkog htijenja za ravnopravnošću u okviru Bosne i Hercegovine. Trideset i tri godine kasnije, u vremenu kada se traži formula prijelaznog rješenja između daytonske u bruxellesku realnost, za Hrvate u Bosni i Hercegovini od suštinskog je značaja pokazati dovoljno mudrosti i dugoročnog promišljanja stvari te inzistirati na onomu što je Daytonski mirovni sporazum jasno potvrdio kao političku realnost. Konstitutivnost naroda upravo je načelo na kojemu Hrvati u BiH, najmalobrojniji, ali navedenim principom prepoznati kao jedan od tri nosiva stupa države, trebaju inzistirati do kraja, ne upadajući pritom u zamke da ih se optuži za nekakvo zaokruživanje teritorija. Druga stvar je izborna jedinica s hrvatskom većinom na dan izbora koja je realan zahtjev jer bi njezina jedina uloga bila omogućiti legitiman politički izbor.
Imati mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo, te istodobno, u punini sudjelovati u formiranju vlasti na svim razinama, model je s kojim se može graditi država ravnopravnih naroda i građana, naravno pod uvjetom da druga dva naroda, a osobito bošnjački u Federaciji, odustanu od nametanja izborne volje hrvatskom narodu. U teoriji to izgleda kao jednostavan zadatak, no iz izbornog ciklusa u ciklus ponovno se pokazuje i dokazuje da bošnjačke političke elite nemaju namjeru tek tako prepustiti Hrvatima mogućnost biranja vlastitih predstavnika, i to u one institucije koje je Ustav BiH, u koji se mnogi kunu, upravo odredio za predstavljanje naroda, a ne građana. Naravno, isti princip i kritika vrijedi i za srpske političke elite i njihovo uplitanje u izbornu volju hrvatskog naroda prilikom biranja predstavnika u Vijeću naroda Republike Srpske. Stoga je danas, kada mnogi traže formulu funkcionalne i uspješne Bosne i Hercegovine, nužno početi od onoga njezina temelja -tri naroda, uz ponekad prisutne nefunkcionalnosti zbog potrebe za traženjem kompromisa kroz iskreni dijalog, mogu izgraditi modernu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i svih njezinih građana, i to samo onda ako iskreno žele da njima i njihovoj djeci sutra bude bolje.
Bogat program
U sklopu programa obilježavanja 33. obljetnice osnivanja Hrvatske Republike Herceg Bosne u petak, 28. kolovoza, ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače položeni su vijenci kod spomenika hrvatskim braniteljima, nakon čega je predstavljena fotomonografija "1860 dana" autora Joze Pavkovića. U Grudama se također obilježio Dan grudskih branitelja i 33. obljetnica Hrvatske Republike Herceg Bosne. Program je započeo polaganjem vijenaca na grob predsjednika Hrvatske Republike Herceg Bosne Mate Bobana, nakon čega je u crkvi sv. Kate u Grudama služena sveta misa za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje u Domovinskom ratu. Nakon svete mise uslijedio je svečani mimohod u kojem su sudjelovati ratni stjegovi, veterani Gruda, obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja te ostali sudionici obilježavanja. U Parku hrvatskih velikana položen je zajednički vijenac i zapaljene svijeće u spomen na hrvatske branitelje.