Prva posebna zajednička sjednica oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslužila je za upućivanje niza pitanja zastupnika i izaslanika o čitavom setu tema prema članovima Vijeća ministara BiH, a među pitanjima posebno su se izdvajala ona koje se odnose na teške političke teme koje u značajnoj mjeri i danas, 30 godina nakon Daytona, i dalje zaokupljaju pozornost javnosti, piše Večernji list BiH.
Nacionalna zastupljenost
Jedna od zanimljivosti veže se uz zaključak kako je tematika nacionalne pripadnosti zaposlenih u institucijama BiH zapravo dovela do situacije da najmoćnija politička opcija u Bošnjaka javno govori o Bosni i Hercegovini kao zemlji triju konstitutivnih naroda koja treba paritet i proporcionalnost u kontekstu zaposlenih, prenosi Vecernji.ba. Izaslanik Šefik Džaferović postavio je pitanje poduzima li i što Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kako bi se ispoštovala ustavna zakonska načela etničke zastupljenosti zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine. U uvodnom dijelu izlaganja naglasio je kako je Bosna i Hercegovina multietnička država i nisu slučajno u ustavima i zakonima BiH propisana načela etničke zastupljenosti zaposlenih u institucijama, kako BiH, tako i u svim drugim institucijama u BiH. Dodao je i kako je Ustavom i zakonima propisan paritet i proporcionalni sustav zastupljenosti zaposlenih dužnosnika i svih onih koji rade u institucijama BiH te to nije slučajno.
Kazao je kako postoji debalans na štetu bošnjačkoga naroda kada je u pitanju etnička struktura zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine. Odgovorila mu je predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto koja je u uvodu navela kako je možda i ranije odgovarala na neko slično pitanje. - Prije svega, rekla bih da pozdravljam sve što ste rekli u uvodu kada je u pitanju Ustav BiH, kako je on odredio BiH na nacionalnom načelu kao državu triju konstitutivnih naroda i drugih građana i u članku 2. propisana je zabrana diskriminacije po bilo kojoj osnovi, tako i nacionalnoj pripadnosti - poručila je Krišto. Objasnila je kako je zakonima o upravi, državnoj službi, o radu u institucijama BiH propisana zabrana diskriminacije po bilo kojoj osnovi, tako i nacionalnoj pripadnosti. Istim zakonima propisano je da se osigurava odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika.
Kada je riječ o državnim službenicima, Zakon o državnoj službi propisao je da je zapošljavanje i unaprjeđenje profesionalne karijere državnog službenika zasnovano na javnom natječaju i profesionalnoj sposobnosti, a nacionalna pripadnost državnog službenika zasnovana je na dobrovoljnom izjašnjavanju - dodala je. Krišto je navela i kako je Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima propisano da je glavno načelo kojim se rukovode institucije kada su u pitanju imenovanja ono izbora na temelju kvalitete, putem dobro informiranog izbora osoba koje po svojim sposobnostima, iskustvu i kvalitetama odgovaraju potrebi reguliranog tijela. Istim zakonom propisano je da imenovanja na poziciju u pravilu održavaju sastav naroda i građana BiH, prenosi Vecernji.ba.
- Prema tome, s razine Vijeća ministara činimo sve da poštujemo Ustav BiH i važeće zakonske propise. Obveza je, ne samo Vijeća ministara, nego i svake institucije, da vodi računa - kako o profesionalnoj sposobnosti, jednako tako i o nacionalnoj zatupljenosti konstitutivnih naroda kako ne bi došlo do diskriminacije - poručila je Krišto. U nastavku su se mogla čuti i pitanja drugih parlamentaraca. Zastupnik Branislav Borenović uputio je pitanje o lakšem prelasku granice, kazavši kako se veći dio građana, a posebno tijekom ljeta, suočava s teškom situacijom kada želi prijeći granicu s Crnom Gorom i Srbijom. Istodobno, zastupnica Ermina Salkičević-Dizdarević uputila je pitanje vezano uz nepostojanje imenovanja nacionalnog IPA koordinatora za BiH. Krišto je naglasila kako je imenovanje koordinatora za IPA iznimno važno, poručivši kako u Vijeću ministara rade sve da se dođe do toga. - Moram reći da sam itekako svjesna ove naše obveze i mogu reći da sam činila sve i činim sve - poručila je, dodavši kako je potreban konsenzus oko ovog pitanja.
Iskaznice OSA-e
Izaslanik Zdenko Ćosić je u pitanju podsjetio kako su u rujnu 2023. godine mediji objavili kako je u Srbiji uhićen jedan građanin Bosne i Hercegovine kod kojeg je pronađena počasna iskaznica OSA-e. Tom prilikom objavljena su još neka imena za koja se tvrdi da posjeduju iste iskaznice.
- Na temelju čega se izdaju počasne iskaznice i pod kojim uvjetima? Koja su prava, a koje obveze vlasnika počasnih iskaznica OSA-e? Postoji li registar osoba kojima je izdana počasna iskaznica OSA-e, odnosno jesu li neke od njih pozvane vratiti iskaznice s obzirom na to da ih se povezuje s kriminalnim aktivnostima? - naveo je u pitanju. Krišto je u odgovoru navela kako se počasne iskaznice OSA-e mogu dodijeliti isključivo bivšim zaposlenicima OSA-e, i to pod uvjetima i na način koji je propisan njihovim internim podzakonskim aktom, Pravilnikom o službenoj počasnoj znački i počasnoj službenoj iskaznici.
- Posjedovanje počasne iskaznice i značke ne proizvodi nikakva dodatna prava ili ovlasti za njihove nositelje. Vezano uz odgovornost nositelja, člankom 13. Pravilnika o počasnoj službenoj znački i počasnoj službenoj iskaznici propisano je da svaka zloupotreba u vezi s izdavanjem i upotrebom počasne iskaznice i počasne službene značke predstavlja kazneno djelo u skladu sa zakonom - odgovorila je Krišto. Potvrdila je kako su evidencije pokazale da su tri počasne značke i iskaznice dodijeljene osobama koje nisu ispunjavale uvjete u skladu s Pravilnikom, a daljnje je postupanje u skladu s ovlastima i nadležnostima preuzelo Tužiteljstvo BiH.