Najzastupljenija skupina u prijavama na nuspojave su lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, pokazalo je izvješće HALMED-a, kao i posljednje dostupno izvješće o toj temi Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Izvješće o prijavama sumnji na nuspojave lijekova u RH pokazalo je kako se broj prijava smanjuje te da je tijekom prošle godine opisano 10.050 različitih nuspojava lijekova u 3587 prijava. Čak 47% prijava klasificirano je kao ozbiljno, 1678 prijava ispunilo je najmanje jedan od kriterija prema kojima se nuspojava smatra ozbiljnom. To je gotovo jednako udjelu u 2023., kada je on iznosio 46%. Smrt je lani prijavljena u 81, a ugrožavanje života u 101 slučaju. Hospitalizacija kao moguća nuspojava lijeka prijavljena je u 386 slučajeva, a invalidnost u 31 slučaju.
Na što se najviše žali
Prirođena anomalija prijavljena je u tri slučaja, a medicinsko značajno stanje u 1560 slučajeva. Kada je riječ o cjepivima, najčešće prijave sumnji na nuspojave odnosile su se na vrućicu i povišenu tjelesnu temperaturu, reakcije na mjestu primjene cjepiva poput bola, crvenila i otjecanja, glavobolju, osip, povraćanje, slabost, koprivnjaču i malaksalost.
Među najčešće prijavljenim nuspojavama zabilježena je i neučinkovitost lijeka. Većinom se odnosila na biološke lijekove koji se koriste u liječenju različitih autoimunih i upalnih bolesti organizma, primjerice reumatoloških bolesti i upalnih bolesti crijeva. Posljednje izvješće Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH koje se o temi prijavljenih nuspojava lijekova nalazi na njezinoj službenoj stranici odnosi se na 2017. godinu.
Prema podacima objavljenim u njemu, tijekom navedene godine pristigle su 203 prijave na neželjene reakcije na lijekove, što je najviše u pet godina, a najčešći prigovori odnosili su se na citostatike. Prema podacima iz izvješća, osim liječnika, neželjene reakcije na lijekove prijavili su i ljekarnici, kao i nositelji dozvola za stavljanje lijekova u promet.
Od ukupnog broja pritužbi, 63 su stigle iz Republike Srpske. Najviše pacijenata koji su iskusili neželjene reakcije na lijekove bilo je ženskoga spola, a među onima koji su zatražili pomoć liječnika zbog osipa, gušenja i drugih neželjenih reakcija bilo je i djece. Od ukupnog broja prijavljenih neželjenih reakcija na lijekove, 15 ih je dovelo pacijenta u životnu ugroženost.
Prijavite svom liječniku
Najčešća reakcija bila je koprivnjača, odnosno alergijska reakcija na koži, a česte su bile i mučnine te pad krvnog tlaka, osip, povraćanje i slabost, navedeno je u izvješću Agencije o neželjenim reakcijama na lijekove i medicinska sredstva u BiH za prošlu godinu. U izvješću je istaknuto kako su neželjene reakcije najčešće izazivali lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti, zatim raznih infekcija, lijekovi za srce i kardiovaskularni sustav, dok je najmanje neželjenih reakcija bilo izazvano lijekovima koji djeluju na koštano-mišićni sustav i organe za disanje. Inače, valja naglasiti kako je obveza pacijenata neželjena djelovanja lijekova prijaviti svom liječniku, a on dalje nadležnim institucijama koje su zadužene za promet lijekova.